Njemački izvoz opasnost za Europu?

Njemačkoj ne ide loše, čak ni u krizi. Nacionalna privreda prosperira, stopa nezaposlenosti je na rekordno niskoj razini. U 2011. godini izvozni volumen je premašio magičnu brojku od bilijun eura. Nijemci su na drugoj strani trošili novac, ali kad se bilanciraju uvoz i izvoz činjenica je da Savezna Republika ima izvozni suficit od 156 milijardi eura. Trgujući s Nijemcima, čak je 20 (od 27 zemalja Europske unije) u protekloj godini zabilježilo - deficit.

Hans-Peter Keitel, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije, u toj činjenici ne vidi problem. Značaj europskih susjeda za izvoz Njemačke ionako opada, dok Njemačka igra sve važniju ulogu kad se radi o uvozu inozemne robe, tvrdi Keitel i dodaje: "Kritike nemaju puno veze s realnošću. Njemačka je najveći europski uvoznik i lokomotiva konjunkturnog razvoja u europskom prostoru."

Dinamika na račun drugih

Izvozni višak nije ništa novo za Nijemce. Njemačka redovito u svijet izveze više nego što uveze. Ipak, u posljednjih deset godina jaz između izvoza i uvoza sve je veći. U 2007. godini dosegao je rekordnu razinu (195 milijardi eura).

Gustav Horn, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture u Zakladi Hansa Böcklera, taj razvoj naziva glasonošom krize u euro-zoni. Dužnička kriza je izvorno posljedica "krize" u izvozno-uvoznoj bilanci, kaže. Desetljećima su neke zemlje gomilale dugove (i države i građani), dodaje Horn. A druge su zemlje, prije svih Njemačka, bilježile izvozni višak. Njemački suficit se temelji na dugovima manje konkurentnih zemalja, smatra naš sugovornik.

Hornovo rješenje: Nijemci moraju više zarađivati. Plaće se moraju povećati. Tada će porasti i potrošnja, što bi se odrazilo i na porast uvoza iz inozemstva. "Izvoz mora nastaviti što i do sada radi: izvoziti. Na tržištu se događa europska utakmica, i ta utakmica mora cvjetati", naglašava Horn. No, prihodi od izvoznih uspjeha morali bi (dijelom) stići i do bankovnih računa zaposlenih, smatra on: "Kako bi se taj novac mogao trošiti za domaću i stranu robu, i kako bi se na koncu konca uspostavila ravnoteža uvoza i izvoza!"

Gospodarstvo odbacuje povišice plaća

Hornovo mišljenje ne dijele svi. Michaela Hüthera, predsjednika Instituta njemačkog gospodarstva (IW), sklonog poslodavcima, Hornove su riječi jako razljutile. On napominje da su troškovi rada u Njemačkoj visoki u usporedbi s međunarodnom konkurencijom. Hüther precizira: samo su u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Danskoj troškovi rada "skuplji" nego u Njemačkoj.

"Najbolje bi bilo da naše gospodarstvo održimo dinamičnim i da tako održimo i stopu potražnje za našim proizvodima u euro-zoni", dodaje šef IW-a. A to neće biti lako. Unatoč provedenim reformama, od država poput Grčke, Portugala ili Španjolske neće biti moguće u kratkom roku "stvoriti" industrijski jake zemlje.

One imaju previše strukturnih problema. Europa će još dugo morati živjeti s neravnotežom. A te neravnoteže ne može se ukloniti "ograničavanjem" izvoza uspješnih država, već samo uz pomoć uhodanih mehanizama Europske unije: npr. preko strukturnih i kohezijskih fondova.

Autori: S. Kinkartz/S. Matić

Odg. ured: A. Jung-Grimm