Njemački poduzetnici otkrivaju Afriku

Korupcija, nesigurna pravna situacija, kriminal – za brojna poduzeća iz industrijskih zemalja Afrika je izgubljeni kontinent, previše nesiguran da bi tamo bilo što poduzeli. S druge strane Afrika ima što ponuditi. Dok gospodarski rast u Europi ide vrlo malim koracima ili stagnira, neke afričke zemlje imaju dvoznamenkast gospodarski rast. Za čitav kontinent Svjetska banka procjenjuje gospodarski rast od preko pet posto u ovoj godini. Osim toga brojne afričke zemlje bogate su sirovinama.

Uz to Afrikanci imaju potrebu da neke stvari nadoknade. Primjerice, na području infrastrukture. U Africi oko 80 posto stanovnika nema električnu struju. Više od 40 posto ih nema pristup pitkoj vodi. A i prometnice su većinom u vrlo lošem stanju. Ababacar Seck, podrijetlom Senegalac, zaposlen u inženjerskom uredu Pecher koji savjetuje poduzeća u vezi s projektima izgradnje vodovoda, kanalizacija i drugih infrastrukturnih objekata, kaže: „Ima puno deficita. S druge strane, gdje ima deficita tu je velika potražnja.“

Nositi se s rizikom

Ali, nedostaje kapitala da bi se nadoknadilo te brojne deficite, kaže Hartmut Sieper iz savjetničke tvrtke Trans Africa Invest: „Onaj tko ima kapital i dobro ga upotrijebi može profitirati od mnoštva niša i rupa na tržištu koje jednostavno nisu popunjene zbog nedostatka kapitala.“

Naravno, rizičnije je poslovati u Africi, priznaje Heinz Rittmann iz Građevinarskog saveza: „Ali, postoji i znatno veća šansa, jer su rendite veće.“ U Njemačkoj građevinari moraju puno opreznije kalkulirati. „No, u svakom slučaju ne postižu rendite kakve se može postići u Africi“, kaže Rittmann. Istina, strojevi i građevinski materijal u Arici su skuplji nego u Europi, ali to se više nego nadoknadi niskim plaćama.

Uz to veći rizik nije potpuno neuračunljiv – barem ako se poduzeća drže Rittmannovog savjeta: ako prvi put surađujete s nekim afričkim partnerom kod poslova u Africi trebali biste sudjelovati samo na natječajima za koje postoji sigurno financiranje, dakle ne sudjelovati na nekim lokalnim natječajima. „Mora se raditi o sigurnom novcu. Afrika kod naših poduzeća ima u pravilu više negativan imidž. To znači, moramo najprije premostiti taj jaz između negativnog imidža i stvarnosti.“

Konkurencija ne spava

Siguran novac, to znači natječaje iza kojih stoje Svjetska banka, Europska investicijska banka, njemačka Kreditna banka za obnovu KfW ili slična financijska ustanova. Rizik je, međutim, još zbog nekih razloga često u prihvatljivim razmjerima, kaže Hartmut Sieper iz Trans Africa Investa: „U nekim projektima i u nekim zemljama je moguće i realno da se investicija potpuno otplati u prvoj ili maksimalno drugoj godini.“

Velika zarada i bogatstvo sirovina već su u Afriku privukli neke nacije koje predstavljaju jaku konkurenciju. Kineskim poduzećima je često lakše nego njemačkim, kaže Rttmann. Tako kineski građevinari dobivaju jamstva od kineske banke Bank of China i to bez podnošenja kompliciranih zahtjeva. Drukčije je u Njemačkoj. Ovdje dobivanje jamstva traje predugo, kaže Rittmann.

Unatoč tome može se biti uspješan i protiv kineske konkurencije, primjerice ako se ponude tehničke alternative. Njemačka poduzeća znaju predložiti bolja rješenja nego što je u natječaju opisano, kaže Rittmann.

Jačanje afričkog tržišta

Ako Kinezi dobiju poslovni nalog oni najčešće sve donose iz Kine: kapital, radnu snagu, strojeve. Zbog toga ne profitiraju lokalna poduzeća, a ne stvaraju se ni radna mjesta za lokalno stanovništvo. „Europljani bi se morali pobrinuti da se ubrza stvaranje afričkoga srednjeg sloja“, kaže Ababacar Seck, kako bi „Afrikanci bili u stanju kupovati skupa dobra iz Europe, osobito iz Njemačke“.

Dosad afrički kontinent ne pripada među velika tržišta konzuma. Ali, srednji sloj raste. Oko 60 milijuna afričkih kućanstava raspolaže s više od 3.000 američkih dolara godišnje, a za tri godine će ih biti već 100 milijuna. Te brojke navodi agencija Germany Trade and Invest, koja po nalogu saveznoga ministarstva gospodarstva priprema informacije za njemačke izvoznike.

Autor: Insa Wrede / Anto Janković

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm