Njemačka 2023.: više desnog ekstremizma

Svaka dvanaesta osoba u Njemačkoj ima ekstremno desni pogled na svijet. To je utvrdio tim Sveučilišta Bielefeld u istraživanju koje je naručila zaklada Friedrich Ebert (FES), bliska Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SDP). Istraživanje se provodi od 2002. svake druge godine.

U siječnju i veljači ove godine u istraživanje je bilo uključeno skoro 2.000 ispitanika u starosnoj dobi između 18 i 90 godina. Osam posto njih ima jasnu ekstremno desnu orijentaciju. U ranijim istraživanjima takav stav pokazivalo je između dva i tri posto ispitanika.

Sve više njih želi diktaturu

Između pet i sedam posto ispitanika u svim starosnim grupama želi diktaturu u Njemačkoj s jednom strankom i jednim vođom. Taj broj se udvostručio u odnosu na dugogodišnji prosjek. Franziska Schröter, koja je u zakladi Friedrich Ebert na čelu projekta protiv desnog ekstremizma, u svom predgovoru objavljenog istraživanja objašnjava ovaj porast simpatija za autoritarne stavove krizama u nedavnoj prošlosti i sadašnjosti: "Posljedice pandemije još nisu prevladane, klimatska kriza je u punom jeku, a od veljače 2022. ruska invazija u Ukrajini donosi dodatnu nesigurnost i strahove u pogledu energetske sigurnosti i rasta cijena. Takve višestruke krize mogu se dočekivati zajedništvom i solidarnošću ili izoliranjem i marginaliziranjem drugih.”

Desni ekstremizam je i pitanje novca

Istraživanje je objavljeno pod naslovom "Distancirani centar”. Potpisala su ga tri znanstvenika okupljena oko socijalnog psihologa iz Bielefelda Andreasa Zicka. On ukazuje na to da su ekstremno desna uvjerenja više rasprostranjena tamo gdje ljudi zarađuju manje: “Sve više ljudi shvaća krize kao nacionalne krize. A one teže pogađaju ljude koji raspolažu s manje kapitala. U društvenim slojevima koji zarađuju malo, svaki drugi ispitanik (48 posto) smatra da je osobno pogođen krizom, dok taj stav ima samo 27,5 posto ljudi iz srednjeg sloja i samo 14,5 posto onih koji bolje zarađuju."

Opada povjerenje u državu

Očigledno je s tim povezano i sve manje povjerenje u državne institucije i u funkcioniranje demokracije. Čak 38 posto ispitanika zastupa pozicije povezane s teorijama zavjere, 33 posto njih ima populističke stavove, a 29 posto ima etno-nacionalističke, autoritarne i buntovne stavove. U usporedbi s pandemijskim razdobljem iz 2021. i 2022. radi se o porastu za trećinu. I odbijanje klasičnih medija se povećava. U međuvremenu čak 32 posto ispitanika vjeruje da mediji šuruju s politikom, a prije dvije godine u to je vjerovalo 24 posto ispitanika.

Je li demokracija u opasnosti?

Mnogi se pitaju kako se može zaustaviti i preokrenuti taj trend. To pitanje postavlja sebi i Andreas Zick. On kaže da sada samo djelomično pomažu apeli i dobra socijalna politika kako bi se prevladali sukobi, nezadovoljstva i prosvjedi. “U kriznim vremenima se ljudi politički pokreću i iznova pozicioniraju. A to pozicioniranje može se pokrenuti iz političkog centra nadesno”, kaže Zick. On je zabrinut: „Kada ljudi iz političkog centra, koji sami sebe ne vide kao ekstremne desničare i nisu u tom smislu organizirani, usvoje stavove s ekstremno desne margine društva, onda je demokracija u opasnosti."

Pandemija je poljuljala dosta toga

Andreas Zick ukazuje na istraživanje o autoritarizmu Sveučilišta iz Leipziga, koje je provedeno prošle godine. Prema rezultatima tog istraživanja, u drugoj pandemijskoj godini je smanjen broj ljudi s ekstremno desnim stavovima, ali je nezadovoljstvo demokracijom i dalje bilo veliko. Osim toga, mnoge predrasude su bile široko prihvaćene.

„Danas je poznato da ekstremni desničari u velikom broju streme organizacijskom povezivanju s drugim radikalnim desničarima, grupama koje vjeruju u teorije zavjere i grupama koje su neprijateljski raspoložene prema demokraciji", kaže Andreas Zick. U to vrijeme mnogi su se približili „Građanima Rajha“ ili su čak formirali terorističke ćelije.

Ukazivanje na nacističku diktaturu

Zick, direktor bilefeldskog Instituta za interdisciplinarno istraživanje nasilja i konflikata, smatra da su ovakva istraživanja srednjeg sloja i političkog centra dio kulture opomene i sjećanja u Njemačkoj: „Nacionalsocijalizam je nastao u centru društva i centar ga je nosio, mada su nacističke organizacije razvile i provele ideologiju i fašističko oblikovanje društva uključujući propagandu, agitaciju i državni teror."

Preko polovice ispitanika za navodne njemačke vrijednosti

U istraživanju je postavljeno pitanje kako se društvo može suočiti s brojnim krizama. Čak 53 posto ispitanika zagovara vraćanje nacionalnom. Oni zagovaraju ograđivanje prema vani i smatraju da su navodne njemačke vrijednosti, vrline i osjećaj dužnosti bitni za postupanje u krizama.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu