Njemačka alternativa za euro-obveznice

Prijepor je star koliko i dužnička kriza u zoni eura: zar ne bi zemlje koje imaju zajedničku valutu trebale imati i zajedničke državne obveznice? U tom slučaju za dugove ne bi jamčila pojedina zemlja nego sve zemlje koje pripadaju monetarnoj uniji.

Ova ideja nije tako nova kako izgleda. Jedan od najgorljivijih njezinih zagovornika bio je talijanski ministar financija Giulio Tremonti. A njemački ministar financija ju je odbio. A on se nije zvao Wolfgang Schäuble, nego Peer Steinbrück. Bilo je to 2009., euro je slavio deseti rođendan, govorilo se o njegovom velikom uspjehu – Tremontijev prijedlog euro-obveznica nije imao nikakve šanse.

Ta se ideja uvijek iznova pojavljivala. Sad je oko nje izbio prijepor. Uz Italiju sad i Francuska želi smanjiti kamate po kojima se može zaduživati. Ali, uvođenje euro-obveznica bi vjerojatno povećalo kamate Njemačkoj. Francuski novi predsjednik Hollande je podršku dobio od Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je jučer (22.5.2012.) zahtijevala sklapanje pakta za gospodarski rast.

Austrija ne da svoj bonitet

Kao kratkoročnu mjeru za rast u cijeloj Europskoj uniji OECD predlaže izdavanje zajedničkih državnih obveznica kako bi se poduprlo rekapitalizaciju banaka i stvorilo veću ponudu kredita. U gospodarskoj prognozi OECD-a kaže se da bi euro-obveznice mogle ojačati povjerenje privatnog sektora. Ali, naglašava se da su za takav korak nužni stroga disciplina kod trošenja proračunskog novca i uspješna konsolidacija proračuna.

One zemlje koje na tržištu kapitala dobivaju novac po povoljnim uvjetima kažu da to nije dobra ideja. A to nije samo Njemačka. "Nema razumijevanja za to da Austrija plaća možda dvostruko veće kamate nego sada", kaže austrijska ministrica financija Maria Fekter. "Dok se u članicama euro-zone ne bude potpuno držala proračunska disciplina, dok stabilizacija ne bude stvarno postignuta, dok ne postoji izravan utjecaj na to kako države posluju i koje fiskalne mjere provode, tako dugo se neću odreći austrijskog boniteta."

Negativne posljedice za stabilne zemlje

Njemački stručnjak za proračun Otto Fricke (FDP) smatra da su euro-obveznice "naprosto protuustavne". On vidi četiri negativne posljedice euro-obveznica: "Euro-obveznice bi značile da Njemačka jamči za sve dugove koje stvori netko u Europi, one bi smanjile pritisak na zemlje u krizi da se reformiraju, godišnje troškove za kamate u Njemačkoj bi povećale za najmanje 15 milijardi eura i čitavu Europu otjerale još dublje u močvaru zaduživanja", kaže Fricke.

I predsjednik Liberala u Europskom parlamentu, njemački političar Alexander Graf Lambsdorff smatra da bi uvođenje euro-obveznica potaklo prezadužene zemlje da se još više zadužuju.

Zagovornici euro-obveznica rado podsjećaju da je njemački Odbor stručnjaka u svojoj posljednjoj godišnjoj prognozi predložio uvođenje neke vrste euro-obveznica. Takozvanih "pet mudraca" su u jesen 2011. predložili zajednički europski fond za otplatu dugova, također sa zajedničkim jamstvom.

Izbjegavanje loših posljedica

Ali, model "petorice mudraca" se bitno razlikuje od ideje euro-obveznica. Jer, on povezuje prednost euro-obveznica – smanjenje kamata za prezadužene zemlje, ali izbjegava loše posljedice. Samo bi one zemlje koje se obvežu na stroge mjere konsolidacije proračuna i reforme dobile povoljne kredite za otplatu svojih prekomjernih dugova. Fond je zamišljen na razdoblje od 20 do 25 godina. Na kraju bi dug prezaduženih bio manji, a sam fond na nuli. A to je stvarno novost.

Ali, prijedlog "petorice mudraca" nije u javnosti naišao na veću pozornost. Kancelarka Merkel je njihovu analizu na 460 stranica dobila u studenom 2011. i spremila je u ladicu. Tamo se vjerojatno nalazi još uvijek – bez razloga.