Njemačka: građani žele drugačiju useljeničku politiku

Nakon napada nožem koji je nedavno u Solingenu počinio jedan Sirijac a sve to u vrijeme dok je čekao da ga deportiraju iz Njemačke, vlada u Berlinu odlučila uvesti znatno oštriju migracijsku i sigurnu politiku.

Na stolu su brojni prijedlozi. Oporbeni demokršćani (Unija CDU/CSU) smatraju da predložene mjere nisu dovoljne. Oni zahtijevaju da se izbjeglice vraćaju s njemačkih granica i dovode u pitanje pravo na politički azil.

Stalne kontrole na granicama

Ta rasprava je u skladu s raspoloženjem stanovništva. Anketa „Njemački trend“ (DeutschlandTrend) koju jednom mjesečno sprovodi prvi program javnog servisa ARD, pokazuje da 77 posto Nijemaca s pravom glasa potvrdno odgovaraju na pitanje: „Je li nam potrebna principijelno drugačija politika prema izbjeglicama i prema dodjeli azila kako bi u zemlju dolazilo manje ljudi?" Ipak, sljedbenici različitih stranaka daju različite odgovore.

Čak 73 posto ispitanika su za uvođenje stalnih graničnih kontrola na njemačkim granicama. Dodatno proširenje nadležnosti organa sigurnosti, kao što je pristup privatnoj elektronskoj komunikaciji, zagovara 72 posto ispitanika.

Za 48 posto Nijemaca koji su sudjelovali u ispitivanju, trenutno su najvažnije političke teme izbjeglice i doseljavanje. To je 22 posto više nego u travnju ove godine. Na drugom mjestu je tema gospodarstva (20), socijalna nejednakost (12) i klimatske promjene (12).

Tko glasa za Zelene, osjeća se sigurno u Njemačkoj

Ubojstva u Solingenu nisu samo pokrenula raspravu o migracijama, nego i o sigurnosti u zemlji. Na javnim mjestima se, prema rezultatima ispitivanja, 44 posto ispitanika ne osjeća sigurnima. Prije sedam godina taj broj je bio upola manji.

Međutim, kada se rezultati razvrstaju po stranačkoj pripadnosti, onda se vide razlike. Ljudi koji glasaju za Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) ili stranku Zeleni očito se osjećaju mnogo sigurnije u Njemačkoj nego ljudi koji biraju ekstremne stranke.

Raste podrška demokršćanima

Prema prevladavajućem mišljenju ispitanika kompetentnost u oblasti migracijske politike tri vladajuće stranke, socijaldemokrata, zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP), manja je nego kod demokršćana. Oni vode i po pitanjima doseljavanja, ali još izrazitije u ekonomskim pitanjima. Istodobno je poraslo nezadovoljstvo vladajućom „semaforskom koalicijom“. Čak 84 posto ispitanika izrazilo je djelimice ili potpuno nezadovoljstvo radom njemačke Vlade. To je najveći postotak nezadovoljnika otkako je ova koalicija preuzela vlast krajem 2021.

Demokršćani su samo uvjetno profitirali od tog nezadovoljstva. Većina ispitanika ne vjeruje da bi demokršćanska vlada bolje rješavala probleme.

Da su sada izbori, demokršćani bi dobili 33 posto glasova, što je najviše od ožujka 2021. Ali to je još uvijek daleko ispod podrške koju su imali prethodnih desetljeća. Socijaldemokrati su ostali na 15 posto podrške kao i prije mjesec dana. Zeleni su izgubili jedan posto i uživaju 11 posto podrške. Liberali su za jedan posto pali na četiri posto i ne bi prešli izborni prag od pet posto.

Sve tri vladajuće stranke, koje su na parlamentarnim izborima 2021. zajedno osvojile 52 posto glasova, sada bi dobile ukupno 30 posto. Alternativa za Njemačku (AfD) je dobila jedan posto podrške više i sada je na 17 posto, a novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht (BSW) izgubio je jedan posto sada podrška iznosi osam posto. Stranku Ljevica bi podržalo svega tri posto birača.

Tko će predvoditi demokršćane?

Sljedeći savezni parlamentarni izbori održat će se 28. rujna 2025. Demokršćani prije toga moraju razjasniti tko će biti njihov kandidat za kancelara. Predsjednik Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz rado bi bio kandidat, ali istu želju ima i šef sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU), premijer Bavarske Markus Söder. Ambicije pokazuje i demokršćanski premijer najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne- Westfalije Hendrik Wüst. Koga Nijemci smatraju najboljim kandidatom?

Svaki četvrti ispitanik smatra da je dobar kandidat za kancelara Friedrich Merz. I Hendrik Wüst i Markus Söder imaju mnogo više zagovornika, iako se ni za jednog ne može reći da ima većinsku podršku. Sljedbenici demokršćanskih stranaka smatraju u većem broju da je Söder bolji kandidat.

Obje sestrinske stranke, CDU i CSU, najavile su da će u narednim tjednima riješiti pitanje kandidata za njemačkog kancelara na izborima u jesen 2025.

Smetnje s istoka

Za Merza bi kamen spoticanja moglo biti formiranje vlade na pokrajinskoj razini nakon izbora u Saskoj i Tiringiji. U obje pokrajine demokršćani namjeravaju formirati vladu i potrebni su im koalicijski partneri. Opcije su im SPD i Savez Sahra Wagenknecht (BSW).

U Tiringiji to nije dovoljno za većinu. A demokršćani su odavno zauzeli jasan stav da ne žele suradnju ni s Alternativom za Njemačku, niti sa strankom Ljevica. Što o tome misle građani?

Sljedbenici Kršćansko-demokratske unije (CDU) i dalje većinski zastupaju mišljenje da s Alternativom za Njemačku ne bi trebalo ulaziti u pregovore. Taj stav zastupa šest od deset ispitanika. Polovina sljedbenika demokršćana to smatra i kada je riječ o Ljevici. Ali kada je riječ o svim ispitanicima, onda zabranu suradnje s Ljevicom zastupa četiri od deset osoba. Na istoku zemlje veći postotak ispitanika je za zabranu suradnje nego na zapadu.

Međutim, u redovima demokršćana se pojavljuje sve veći otpor suradnji sa Savezom Sahra Wagenknecht. Ta stranka je nastala odvajanjem od stranke Ljevice. Što kažu građani?

U aktualnoj anketi u Njemačkoj gotovo polovina ispitanika odobrava sudjelovanje te stranke na vlasti. Na istoku zemlje to misli više nego svaki drugi ispitanik.

Anketu „Njemački trend“ je za ARD proveo institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap 3. i 4. rujna, a u njoj je sudjelovalo 1.309 ispitanika s pravom glasa.