Njemačka: kako se nositi s AfD-om?

U nedjelju uvečer Hannes Loth iz AfD-a pobijedio je neovisnoga kandidata Nilsa Naumanna u gradiću Raguhn-Jessnitzu u pokrajini Saskoj i Anhaltu. Tako je postao prvi gradonačelnik AfD-a u Njemačkoj. To se dogodilo tjedan dana nakon što je kandidat AfD-a Robert Sesselmann pobijedio također u drugom krugu izbora u okrugu Sonneberg u Tiringiji.

Ti rezultati potvrđuju trend uočljiv u anketama širom zemlje: desničarsku populističku stranku AfD trenutno podržava 20 posto njemačkih birača, isto koliko i vladajuće socijaldemokrate (SPD) kancelara Olafa Scholza.

Politički analitičari ne slažu se oko razloga za taj trend. Neki smatraju da su tome doprinijeli nedavni sukobi u saveznoj vladi, prije svega oko klimatskih promjena. „Politika vladajuće koalicije uznemirava ljude“, kaže Ursula Münch, direktorica Akademije za političko obrazovanje Tutzing u Bavarskoj. „Mislim da se ljudi koji su općenito bili nezadovoljni politikom, sada sve više okreću AfD-u.“

Studije potvrđuju podršku populizmu

Studija koju je prošlog tjedna predstavilo Sveučilište u Leipzigu nudi jednostavnije, iako duboko zabrinjavajuće, objašnjenje: mnogi njemački birači, posebno oni s istoka zemlje, imaju rasističke stavove.

Podjednako alarmantni su i rezultati jednog drugog istraživanja objavljenog 29. lipnja, koji pokazuju da populistički kurs AfD-a dobiva sve veću podršku među stanovništvom. Studija Instituta za društvena istraživanja Sinus pokazala je da se 56 posto ljudi u Njemačkoj slaže s populističkim izjavama – prije dvije godine takvih je bilo 43 posto.

„Ono što trenutno uočavamo jest da mlađa, modernija srednja klasa, koja je i bolje obrazovana, također pokazuje afinitet prema AfD-u", kaže za DW Silke Borgstedt, direktorica instituta Sinus. „Međutim, još ne možemo reći je li to zbog toga što druge stranke nemaju odgovarajuće programe ili je to svjesna odluka."

Koliko populizma treba političarima?

Savezni kancelar Olaf Scholz inzistira na tome da uspon AfD-a nema nikakve veze s problemima u njegovoj vladi. Međutim, stranka koja se u stvari suočava s najvećim izazovom, jest oporbena Kršćansko-demokratska unija (CDU). Usprkos tome što prema anketama ima najveću podršku, ona ipak ne uspijeva profitirati od sporova u vladajućoj koaliciji.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz bio je prinuđen odustati od svog obećanja iz 2019. da će prepoloviti biračku bazu AfD-a. A poslije nedavnih uspjeha AfD-a on je prošlog tjedna izjavio da Zeleni ostaju „glavni protivnik" CDU-a – iako je CDU u koaliciji s njima u šest od 16 njemačkih pokrajinski vlada.

Ursula Münch nije sigurna je li strateški mudro za CDU da jednostavno napadne Zelene. Ujedno, smatra ona, ne bi trebalo odbijati baviti se specifičnim pitanjima, kao što je pitanje imigracija. „Mislim da je važno da ta stranka pokuša politički se natjecati s AfD-om", kaže ona za DW. „Ne bi trebalo samo da se povuče i poruči: To je desničarska ekstremistička stranka i mi ne želimo ništa imati s tim."

Kako se nositi s AfD-om?

Mnogi konzervativni političari u Njemačkoj ne slažu se oko toga kakav kurs zauzeti kada je riječ o AfD-u. Neki izbjegavaju koristiti emocije u svojim obraćanjima i umjesto toga pokušavaju se predstaviti kao odgovorni političari. Hubert Aiwanger, predsjednik konzervativne i djelomice populističke Stranke slobodnih birača iz južne Bavarske, bira drugačiju strategiju.

On je bavarski ministar gospodarstva i šef manjeg koalicijskog partnera konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU), a nedavno je izazvao pomutnju kada je na demonstracijama protiv klimatske politike savezne vlade rekao: „Sada je došlo vrijeme kada tiha većina treba vratiti demokraciju u ovu pokrajinu."

Zbog takvog izbora riječi, sličnih onima koje koristi AfD, mnogi su zatražili njegovu ostavku. Aiwanger je, međutim, naglasio da je njegov govor bio obrana demokratskog centra. „Da mene nema, ova pokrajina bi bila još više polarizirana“, rekao je on, ističući pritom da bavarski AfD u anketama dobiva samo deset posto glasova – upola manje od nacionalnog prosjeka.

Prijetnja demokraciji?

Mnogi ljudi su posebno zabrinuti zbog toga što tako veliki broj njemačkih birača bira AfD, usprkos njegovom otvorenom rasizmu. To je stranka koja se smatra potencijalnom prijetnjom ustavnom poretku zemlje, a Savezna ustanova za zaštitu ustavnog poretka (BfV), tj. njemačka obavještajna služba za tuzemstvo koja je zadužena pratiti ekstremiste, klasificirala je pojedine dijelove AfD-a kao desničarske ekstremiste, a kompletnu stranku kao „sumnjiv slučaj“.

Na nedavno održanoj konferenciji za novinare predsjednik Ustanove za zaštitu ustavnog poretka Thomas Haldenwang predložio je Nijemcima da dvaput razmisle prije nego što se odluče glasovati za AfD. „To nije posao BfV-a", kritizira Ursula Münch. „U očima birača AfD-a, takve izjave delegitimiraju BfV, osobito u istočnoj Njemačkoj. Oni kažu: imamo dovoljno iskustva sa STASI-jem i nećemo dozvoliti da nam ’službe’ govore što je ispravno, a što pogrešno."

Silke Borgstedt iz instituta Sinus uvjerena je da etablirane njemačke stranke još ne moraju paničariti, usprkos aktualnim rezultatima anketa. „Postoji desničarska ekstremistička baza, ali postoji i dio biračkog tijela koji je pod jakim utjecajem trenutnog raspoloženja i reagira na njega", kaže ona. To raspoloženje bi se, smatra ona, do idućih saveznih izbora 2025. godine moglo i promijeniti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu