Njemačka: Počinje suočavanje s debaklom u Afganistanu

Krajem lipnja 2021. Bundeswehr se povukao iz Afganistana - poslije skoro 20 godina. Potom su sredinom kolovoza talibani preuzeli vlast u zemlji, bez većeg otpora dva desetljeća obučavanih afganistanskih oružanih snaga.

Istovremeno s povlačenjem posljednjih stranih, prije svega američkih i britanskih vojnika, išla je i evakuacije ljudi koji su radili za strance i kojima je bila potrebna zaštita od talibana. U toj akciji koja je trajala desetak dana također je sudjelovao i Bundeswehr.

Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU), kao i tadašnji ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) i drugi članovi Savezne vlade priznali su pogrešnu procjenu situacije u toj srednjoazijskoj kriznoj zemlji. Suočavanje s misijom Bundeswehra u Afganistanu trebalo bi biti podjednako „bespoštedno" koliko i „bolno", obećala je tadašnja ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer.

A stranke SPD, Zeleni i FDP u koalicijskom ugovoru dogovorile su se o evaluaciji misije evakuacije iz Afganistana u parlamentarnom istražnom odboru. Pored toga, ukupna misija u toj zemlji treba biti ocijenjena znanstvenom ekspertizom u istražnom odboru. Nakon dugog čekanja sada se konačno kreće s radom.

Parlamentarni istražni odbor

Po riječima političara SPD-a Ralfa Stegnera, Bundestag bi još prije ljetne stanke trebalo uspostaviti istražni odbor koji će se baviti problematičnom evakuacijom lokalnog osoblja iz Afganistana, odnosno ljudi koji su pomagali Bundeswehru i njemačkim organizacijama tijekom misije u toj zemlji.

„Istražni odbor će se baviti pitanjem tko je doprinio tome da je operacija evakuacije pošla po zlu. Postoji dogovor s oporbom", rekao je Stegner u četvrtak njemačkoj uredničkoj mreži (RND). Prema izvještaju, Stegner će biti na čelu tog odbora.

Odbor treba razjasniti što su sva uključena ministarstva i vlasti znali o sigurnosnoj situaciji u Afganistanu i jesu li postojali scenariji povlačenja i planovi za izvanredne situacije. Parlamentarci bi također trebali dati preporuke za budućnost, na primjer za komunikaciju unutar Savezne vlade, za razmjenu s međunarodnim partnerima i za rad sa lokalnim osobljem.

Istraga će, kako se navodi, obuhvatiti razdoblje od 29. veljače 2020. - zaključenja sporazuma između vlade SAD-a pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom i predstavnika talibana u Dohi - do završetka misije vojne evakuacije 30. rujna 2021.

Istražni odbor

Vlada i oporbene stranke su se također dogovorile o formiranju istražnog odbora, rekao je Stegner. On bi se trebao pozabaviti ukupnom, skoro 20 godina dugom misijom Bundeswehra u Afganistanu – kao i pitanjem pouke za druge, buduće operacije u inozemstvu.

Istražni odbor će imati zadaću „da sveobuhvatno preispita ukupnu vanjsku, sigurnosnu i razvojnu angažiranost Njemačke u Afganistanu između 2001. i 2021. godine". Shodno tome, „treba izvući pouke za budući vojni i civilni međunarodni angažman Njemačke".

Dvanaest zastupnika Bundestaga i dvanaest stručnjaka će biti članovi istražnog odbora. SPD i Unija imenuju po tri člana, Zeleni i FDP po dva, AfD i Ljevice po jednog člana. Istražni odbor bi trebao „svoje rezultate i preporuke za djelovanje iznijeti najkasnije poslije ljetne parlamentarne stanke 2024. godine", navodi se u prijedlogu. Kao predsjednik odbora spominje se bivši gradonačelnik Berlina Michael Müller (SPD).

Ovakav sveobuhvatan pristup neuspjelom angažmanu u Afganistanu mogao bi postati primjer širokog društvenog preispitivanja civilno-vojnih misija u inozemstvu, jer bi stručnjaci trebali samostalno utvrditi koje civilne mjere njemačke vlade u Afganistanu su bile smislene – a koje nisu.

Rasprava u Bundestagu: kaos i bijeda u Afganistanu

Prethodno su stranke u Bundestagu vodile raspravu o Afganistanu, koja je bila manje o nesporno dramatičnoj trenutnoj situaciji u toj zemlji, a više o tome kako je do nje došlo.

„Ni jedan cilj nije postignut. Afganistan je bačen u kaos", izjavio je zastupnik AfD-a Rene Springer. Burka je ponovo obvezna za žene, proizvodnja opijuma se višestruko povećala, a afganistanska vojska, iako brojčano jača od Bundeswehra, nije se suprotstavila talibanima.

„Rijetko me je u politici nešto tako naljutilo i rastužilo kao posljedice povlačenja trupa iz Afganistana", priznao je stručnjak za vanjsku politiku CDU-a Norbert Röttgen. „Otkako je NATO napustio Afganistan, teror, kaos i bijeda su se vratili u ovu zemlju."

No, za stranku Ljevice i AfD kaos i bijeda su rezultat dugogodišnje strane vojne nazočnosti.

„Ne možete ratom naglavačke preokrenuti društveni, vjerski, državni razvoj jedne zemlje", kaže siva eminencija Ljevice Gregor Gysi.

Zastupnik FDP-a Alexander Müller je, pak, podsjetio da Njemačka poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. nije imala drugog izbora nego ući u ovu misiju zajedno s NATO-om i SAD-om.

Političarka Zelenih Agnieszka Brugger naglašava da ima mnogo toga na što se treba kritički osvrnuti. „Na kaotično povlačenje i pitanje zašto nije mnogo pažljivije pripremana evakuacija građana, osoblja, lokalnog osoblja i posebno ugroženih skupina." Pritom je Brugger podsjetila i na još uvijek neizvjesnu sudbinu mnogih Afganistanaca koji su godinama stajali uz Nijemce na terenu.

Evakuacija i dalje traje: 200 ljudi tjedno

Ministarstvo vanjskih poslova je ovog tjedna priopćilo da je posljednjih tjedana u Njemačku preko Pakistana, charter-letovima iz Islamabada u prosjeku stizalo po 200 Afganistanaca.

Redovito se koristi i izlazna ruta preko Irana. „Lokalno osoblje, posebno ugroženi ljudi koji su dobili pismo o prihvatu i članovi njihovih obitelji, tamo također dobivaju podršku tijekom tranzita i na daljnjem putovanju u Njemačku." Samo početkom 2022. oko 5.000 ljudi bez putovnica je dobilo pomoć da napuste Afganistan kopnom, a zatim da odu u Njemačku u roku od dva mjeseca.

Prema ministarstvu vanjskih poslova, otkako su talibani preuzeli vlast, njemačke službe za vize izdale su oko 18.600 viza za ove skupine ljudi.

Nakon što je ured za izdavanje viza u Kabulu zatvoren 2017. zahtjevi za vize radi spajanja obitelji mogu se podnijeti u veleposlanstvima u New Delhiju u Indiji i Islamabadu u Pakistanu. Skoro 5.000 ljudi trenutno je registrirano u tamošnjim uredima - a na vize se čeka više od godinu dana.

A ženama koje putuju same posebno je teško doći do vize, jer uopće ne mogu napustiti Afganistan bez pratnje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu