Tko je za, a tko protiv prava glasa sa 16 godina?

Kada se radi o izborima za njemački parlament Bundestag, Temeljni zakon (njemački ustav) je jasan: „Pravo glasa ima svatko tko je navršio 18 godina“.

Vladajuće stranke SPD, Zeleni i FDP su u svom koalicijskom sporazumu napisale: „Snizit ćemo starosnu granicu za aktivno glasanje za izbore za Europski parlament na 16 godina. Hoćemo promijeniti Temeljni zakon kako bi se starosna granica za aktivno glasanje na izborima za Bundestag snizila na 16 godina“.

Koalicija i Ljevica su za - ali nemaju potrebnu većinu

Na predstojećim izborima za Europski parlament (EU) u lipnju 2024. pravo glasa prvi put će imati i 16-godišnji Nijemci. Stranke na vlasti su to svojom većinom tako odlučile u studenom 2022.

Međutim, za izmjenu Temeljnog zakona i davanje aktivnog prava glasa Nijemcima s navršenih 16 godina na izborima za Bundestag  - potrebna je dvotrećinska većina u oba doma parlamenta, u Bundestagu i Bundesratu.

Za sada su šanse da to prođe male ili nikakve: linije u njemačkoj politici su jasne. SPD, FDP, Zeleni i Ljevica su za spuštanje starosne granice za glasanje na saveznim izborima, dok su CDU, CSU i AfD protiv.

Dvotrećinska većina trenutno iznosi 491 glas, a vladajuća koalicija ih ima samo 416. Ako se tu dodaju i glasovi Ljevice koja ima samo 39 mandata, to je ukupno 455.

Većina građana je protiv

Od 16 saveznih zemalja u Njemačkoj, u jedanaest od njih 16-godišnjaci imaju aktivno pravo glasa na lokalnim, odnosno komunalnim izborima - dakle mogu glasati, ali se ne mogu kandidirati. A u šest saveznih zemalja mogu glasati i na izborima za pokrajinski parlament.

Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja (institut Insa), 62 posto ispitanika odbacuje ili naginje tome da odbaci ideju da mladi već s punih 16 godina mogu sudjelovati na izborima za Bundestag. Ali skepsa se smanjuje: u sličnom istraživanju prije sedam godina, bilo ih je 80 posto.

Stručnjaci pretpostavljaju da bi spuštanje dobne granice na 16 godina značilo pravo glasa za još oko 1,5 milijuna Nijemaca.

Samo nekoliko zemalja u svijetu dozvoljava mladim ljudima da izađu na birališta. Kada je riječ o Europi, samo na Malti, u Grčkoj i Austriji mladi sa 16 ili 17 godina također imaju pravo glasa na općim izborima.

Što kažu mladi?

Njemačko udruženje za zaštitu djece i Njemački dječji fond su još radikalniji u svojim zahtjevima: oni žele pravo glasa već s navršenih 14 godina.

Šesnaestogodišnjakinja Raye Linjonom Nisayatou kaže da je to prerano. „Ali da sa 16 godina budem u mogućnosti glasati na saveznim izborima, mislim da bi to bilo cool", kaže učenica iz Berlina. „Imam svoje mišljenje i već znam za koju bih stranku glasala", samouvjereno dodaje.

Sedamnaestogodišnji Miro Lim je prilično skeptičan. Njemu je prvi put omogućeno da glasa u veljači, ali samo na komunalnoj razini, u „njegovom” kvartu u Berlinu. „To je bilo pregledno i mogu zamisliti što bi se moglo promijeniti tamo gdje živim", kaže on. I dodaje: „Na saveznim izborima je sve mnogo kompliciranije.”

Zašto su konzervativci protiv?

Ansgar Heveling, pravni stručnjak iz Kluba zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu, za DW kaže da je očigledno kontradiktorno „ako, s jedne strane, dozvoljavate mladim ljudima da tek s 18 godina potpisuju ugovore i budu odgovorni po građanskom zakonu, a s druge strane spuštate starosnu granicu za glasanje".

Sa 16 godina mnogi mladi ljudi ne znaju ni profesiju kojom se žele baviti u životu ili što žele studirati, dodaju konzervativci. Ne smiju kupovati žestoka pića, ne smiju biti u klubovima nakon ponoći, a kod odluka o glasanju na njih - utječu roditelji.

Što kažu u Zakladi Bertelsmann?

Sigrid Meinhold-Henschel iz Zaklade Bertelsmann kaže: „Različite studije pokazuju da se 16-godišnjaci po svom političkom znanju i zanimanju ne razlikuju od 18-godišnjaka“, objasnila je ona u intervjuu za DW i dodala:

„Dobro je rano se pozabaviti strankama i izborima. To održava našu demokraciju živom i čini je spremnom za budućnost.“

Ona također smatra da je loše postojanje različitih pravila: „Objasnite mladoj osobi da ima pravo glasa na izborima za EU, ali ne i na izborima za Bundestag“.

Što kaže Johannes Vogel iz FDP-a?

Johannes Vogel se skoro dva desetljeća bori za to da se dobna granica za glasanje spusti na 16 godina. Ovaj 41-godišnjak je bio šef omladinske organizacije FDP-a, a sada je potpredsjednik liberala, stranke koja je dio vladajuće koalicije.

Oni koji se izjašnjavaju protiv biračkog prava za ljude starije od 16 godina morali bi „posebno dobro opravdati zašto ne žele daju to pravo građankama i građanima", rekao je Vogel za DW. Međugeneracijska pravda je također argument za rano glasanje u doba sve starijeg (u prosjeku) društva: „Naravno da bi bilo dobro kada bi perspektive budućih generacija bile više uključene u politiku".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu