Njemačka: tko pomaže u slučaju katastrofe ili rata?

Koja je razlika između civilne zaštite i zaštite od katastrofa?

Civilna zaštita se širom svijeta smatra humanitarnim zadatkom i uživa posebnu zaštitu prema međunarodnom pravu.

U civilnoj zaštiti, njemačka savezna vlada ima zadatak štititi stanovništvo od ratnih opasnosti i ublažavati posljedice rata.

U okviru zaštite od katastrofa njemačke savezne pokrajine su odgovorne za preventivu i zaštitu u slučaju većih nesreća i katastrofa u mirnodopskim uvjetima.

Međutim, civilna zaštita i zaštita od katastrofa su koncipirane kao „integrirani sustav pomoći". To znači da sredstva koja Savezna vlada stavlja na raspolaganje u okviru civilne zaštite pokrajine mogu koristiti u zaštiti od katastrofa, kao i vlastite resurse. Isto tako: u slučaju obrane, pokrajinske organizacije aktivne u sferi zaštite od katastrofa stavljaju na raspolaganje svoje ljude i sredstva.

A što je to samopomoć i samozaštita?

U slučaju teške katastrofe ili katastrofe koja pogodi veliki dio zemlje, ne može se pomoći svima u isto vrijeme. Građani bi zato trebali biti u stanju premostiti vrijeme do dolaska stručne pomoći -  to je samopomoć. Kako navodi Savezno Ministarstvo unutarnjih poslova, cilj je da građani znaju kako se ponašati u opasnim situacijama i kako pružiti prvu pomoć. Osim toga bi trebali biti u stanju preživjeti najmanje deset dana bez kupovine osnovnih prehrambenih proizvoda i bez tekuće vode.

Samozaštita je zadatak mjesnih zajednica: radi se o zaštiti stanovništva, firmi i organa vlasti od opasnosti koje prijete u slučaju rata ili katastrofe. Ako dođe do oružanih sukoba, mjesna zajednica odnosno općina može izdati opća uputstva o tome kako se stanovništvo treba ponašati.

Tko konkretno štiti stanovništvo?

Na kraju krajeva, to su uglavnom volonteri: okosnicu prevencije opasnosti čine komunalne vatrogasne jedinice, koje su obučene za zaštitu od požara, tehničku pomoć i, u nekim slučajevima, obranu od nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja. Služba za tehničku pomoć (THV) je također spremna. Postoje i humanitarne organizacije kao što su Crveni križ ili Johanniter, koje su se obvezale da će surađivati s pokrajinskim vladama u slučaju katastrofe. Može se zatražiti i pomoć savezne policije ili vojske.

A kako se upozorava na opasnost?

Poruke upozorenja se šire preko radija i televizije, interneta i telekomunikacijskih providera, ali i primjerice putem digitalnih gradskih displeja, vozilima s vanjskim zvučnicima ili preko informacijskog sustava njemačke železnice. Osim toga, postoji  i aplikacija „NINA" Savezne službe za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama, koja upozorava na opasnosti i daje savjete za hitne slučajeve širom Njemačke.

Sirene već odavno ne postoje svuda, što se sada smatra nedostatkom - pa je savezna vlada 2021. pokrenula program financiranja reaktiviranja tih uređeja.

Postoje li javna skloništa?

Prema navodima njemačkog Saveznog zavoda za poslove s nekretninama, u zemlji više ne postoje javna skloništa.

Nakon završetka Hladnog rata, sigurnosna situacija je ponovo procijenjena - i takva skloništa su oznsačena kao suvišna, jer ne nude nikakvu zaštitu od prijetnji kao što su klimatske promene, prirodne katastrofe i terorizam. Pored toga, protiv javnih skloništa govore i visoki troškovi održavanja te vrlo kratko vrijeme upozorenja u slučaju napada.

A što je s hranom?

Savezni zavod za poljoprivredu i ishranu decentralizirano uskladištava rižu, mahunarke i kondenzirano mlijeko - kao dio civilne robne rezerve za izvanredne situacije. Njihova je svrha premošćenje „kratkoročnih uskih grla u snabdijevanju".

Cilj je da se posebno u gradovima doprinese osiguravanju stanovništva najmanje jednim obrokom dnevno. Pored toga, za opskrbu kruhom, u „Saveznim rezervama žitarica” su uskladišteni pšenica, raž i zob.

Elke Richter (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu