Izbori i u dvije pokrajine i jedan referendum

Nikada u povijesti Berlina u tom gradu nije u isto vrijeme bilo toliko izbora kao 26. rujna 2021. Građani s pravom glasa biraju s dva glasa zastupnike Bundestaga, s po dva glasa zastupnike u svom gradu koji ima i status pokrajine, i odlučuju na referendumu žele li da se velikim stambenim kompanijama, uz odgovarajuću naknadu, oduzmu stanovi.

U Mecklenburg-Vorpommernu (Mecklenburg – Prednje Pomorje)  se u nedjelju pored saveznih, također održavaju i pokrajinski izbori.

Berlin - tko će biti na čelu njemačke prijestolnice?

Grad-pokrajina Berlin ima nešto više od 3,7 milijuna stanovnika od kojih 2,4 milijuna ima pravo glasa. Gradski parlament (Senat) se bira svakih 5 godina i posljednji put je to bilo 2016. Te godine 18. rujna izabran je parlament sa 160 zastupnika i Vlada koju na čelu s Michaelom Müllerom (SPD) čini koalicija SPD-a, Zelenih i stranka Ljevica.

Slično ka i na izborima za Bundestag, unaprijed se zna da sadašnji šef Vlade Berlina neće ostati na toj funkciji: nakon sedam godina, Michael Müller (SPD) se povlači s mjesta gradonačelnika njemačke prijestolnice te se istodobno kandidirao za Bundestag. Ali, pored toga što nitko ne želi u koaliciju s desnim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) to je jedino što je izvjesno na ovim izborima.

Zelenima, koji su na ispitivanjima javnog mnijenja u Berlinu vodili praktično od 2018. nedjeljna večer bi mogla donijeti gorko razočaranje. Jer raspoloženje prema toj stranci u Berlinu počelo se kvariti sredinom kolovoza, vjerojatno poneseno trendom u cijeloj zemlji. Glavna kandidatkinja Bettina Jarasch tako jedva još može računati se tim  da će dobiti više glasova od glavne kandidatkinje socijaldemokrata - Franziske Giffey.

Prema posljednjim ispitivanjima, SPD može računati na 22, Zeleni 19, CDU 17, Ljevica 13, AfD 9 i FDP (liberali) na 7 posto glasova birača.

To znači da aktualna koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih ima jasnu većinu, ali će također vjerojatno biti moguće i druge tročlane koalicije, na primjer između SPD-a, CDU-a i FDP-a.

Glavni kandidat CDU Kai Wegner čak se još uvijek nada će moći preuzeti kormilo u prijestolnici. Na čelnu poziciju u Berlinu ne računa glavni kandidat Ljevice Klaus Lederer, koji kao sadašnji senator za kulturu spada među najomiljenije političare u tom gradu - jer njegova stranka vjerojatno neće osvojiti dovoljno glasova.

SPD - jak i suzdržan

Iako je nastavak aktualne koalicije moguć - to nije dogovoreno. Zeleni i Ljevica su se unaprijed izjasnili za nastavak suradnje - ali ne i socijaldemokrati. Prije svih to nije htjela Franziska Giffey. Čini se da je ona više na liniji CDU-a kada je u pitanju transportna i stambena politika ili unutarnja sigurnost, a u predizbornoj kampanji napadala je Zelene ili Ljevicu.

Interesantno je to što izgleda da Franziski Giffey nije naškodila afera u vezi s plagijatom njene doktorske teze. Slobodno sveučilište (FU) u Berlinu oduzelo joj je titulu doktora, a očekujući tu odluku,Giffey je već u svibnju podnijela ostavku na funkciju savezne ministarke za obitelj- na kojoj je bila tri godine. Istovremeno, jasno je dala do znanja da neće odustati od ambicija u pokrajinskoj politici koje je najavila još 2020. i u tome dobila podršku svoje stranke u Berlinu.

Referendum o „eksproprijaciji" korporacija vlasnika stanova

U Berlinu se 26. rujna održava i referendum o eksproprijaciji velikih stambenih korporacija. Inicijatori i pristalice ovog referenduma vjeruju da se stalno i veliko povećanje stanarina u glavnom gradu može zaustaviti pretvaranjem imovine kompanija s više od 240.000 stanova iz privatne u „društvenu imovinu" uz odgovarajuće obeštećenje vlasnika.

Smatra se da referendum ima šansi da prođe, jer je politika stanovanja jedno od najvažnijih i najžešće raspravljanih političkih pitanja u gradu. Međutim, i ako uspije, to ne znači da će automatski uslijediti eksproprijacija korporacija jer birači ne glasaju o prijedlogu zakona. Stranka Ljevica je jedan od inicijatora ovog referenduma, a i Zeleni su uglavnom za, dok su SPD i oporba protiv jer smatraju da se izvlaštenjem velikih kompanija neće dobiti niti jedan jedni novi stan.

Mecklenburg - Vorpommern - jasna prednost za SPD

Pokrajina Mecklenburg - Vorpommern na krajnjem sjeveroistoku Njemačke je najrjeđe naseljeno područje ove zemlje - sa samo 69 ljudi po kvadratnom kilometru. Ima ukupno nešto više od 1,6 milijuna stanovnika i tako se među 16 saveznih pokrajina nalazi na 14. mjestu, a po površini na 6. mjestu. Najveći grad je Rostock, a glavni grad je Schwerin. Na ovim izborima pravo glasa ima oko 1,3 milijuna građana. Na posljednjim pokrajinskim izborima koji su održani 4. rujna 2016. u parlament je izabran 71 zastupnik, a koalicijsku Vladu SPD-a i CDU-a predvodi premijerka Manuela Schwesig (SPD).

Uoči izbora socijaldemokrate i premijerka Schwesig djeluju kao sigurni pobjednici: ispitivanja predviđaju 39 do 40 posto glasova za SPD što je daleko ispred konkurencije, uključujući i dosadašnjeg koalicijskog partnera CDU, koji se bezuspješno trudi prekinuti više od dva desetljeća nadmoći socijaldemokrata i može računati na samo oko 14 posto glasova. I to unatoč činjenici da iz ove savezne pokrajine dolazi demokršćanska kancelarka Angela Merkel.

Usprkos svim sukobima u stranci, desničarski populisti iz AfD-a i njihov glavni kandidat Nikolaus Kramer mogli bi dobiti 16 posto glasova, Ljevica 11, Zeleni 7 posto. Liberali (FDP) uživaju oko 5,5 posto podrške i morat će se boriti za ulazak u ovaj parlament.

Sudeći po ovim rezultatima, moguć je nastavak sadašnje koalicije SPD-a i CDU-a kao i nova - stara koalicija SPD-a i Ljevice koja je već postojala od 1998. do 2006. godine.

Aktualna premijerka Manuela Schwesig ima podršku 67 posto ispitanika, daleko ispred glavnog kandidata CDU-a Mihaela Sacka (12 posto). Schwesig je više puta uoči izbora rekla kako za nju u obzir dolaze obje stranke te da je njen cilj da ponovo postane premijerka na čelu stabilne koalicije i nastavi razvoj Mecklenburg-Vorpommerna.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu