Njemačka zbog pandemije premašila klimatski cilj za 2020.

U godini koja je ostala iza nas Njemačka je proizvela 42,3 posto manje klimatski štetnih plinova koji izazivaju efekt staklenika nego u 1990. godini. To je objavila njemačka novinska agencija dpa, pozivajući se na još neobjavljenu analizu istraživačkog centra Agora Energiewende. Ukupno je u atmosferu otpušteno 722 milijuna tona CO2, odnosno 80 milijuna manje nego prethodne godine. To znači da je klimatski cilj postavljen za 2020. godinu premašen za čak 40 posto u odnosu na referentnu godinu.

Cilj već otpisan

Ovaj rezultat nije posljedica mjera zaštite klime. Dvije trećine smanjenja štetnih emisija uslijedilo je kao posljedica pandemije koronavirusa i njenih učinaka na gospodarstvo i potrošnju energije. Da nije bilo koronavirusa pad emisija štetnih plinova bi iznosio samo oko 25 milijuna tona CO2, ili 37,8 posto, a cilj zacrtan za 2020. bio bi promašen.

Direktor think-tank organizacije Agora Energiewende Patrick Graichen izjavio je kako će "transportni promet i industrija opet emitirati više stakleničkih plinova čim privreda, čiji je rad ograničen zbog pandemije, ponovo uzme zamah".

Klimatske promjene utječu i na šume, kao na one u njemačkom Sauerlandu. Prema izvještaju Agora Energiewende, smanjenju štetnih emisija je doprinijela i činjenica da je prethodna zima bila prilično blaga i da se nije trebalo puno grijati. Godine 2020. prvi put je više električne energije proizvedeno vjetrenjačama nego termoelektranama na ugljen. Prema analizi, obnovljivi izvori činili su 46,2 posto potrošnje energije- 3,8 posto više nego prethodne godine. Tome je pogodovala činjenica da je potražnja za električnom energijom pala za 3,6 posto u 2020. godini. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije dolazi prvenstveno zahvaljujući radu Offshore-vjetroelektrana na moru. Suprotno tome, podizanje vjetroturbina na kopnu i ugrađivanje solarnih sustava na krovove kuća zaostaje, upozorio je Graichen.

Stroža zaštita klime do 2030. godine

Sljedeći cilj za smanjenje štetnih plinova postavljen je za 2030. godinu: do tada Njemačka želi smanjiti emisije CO2 za 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Zemlje EU dogovorile su isti cilj u prosincu - što bi također trebalo ubrzati ovaj proces u Njemačkoj: Agora Energiewende očekuje da će cijene CO2-certifikata za proizvodnju energije i dalje rasti i da će termoelektrane na ugljen brže postajati nerentabilne. Operatori elektrana moraju steći prava za svaku tonu emisija CO2. Tih CO2-certifikata sve je manje, što povećava cijenu: u 2020. takav certifikat u Njemačkoj koštao je nešto manje od 25 eura - ako se u vidu ima godišnji prosjek.

Od ove godine u Njemačkoj počinje izdavanje certifikata za emisije CO2 u oblasti fosilnih goriva. Tako se takozvanim distributerima, odnosno vlasnicima benzinskih pumpi i dobavljačima lož ulja od ove godine dodjeljuju CO2-certifikati po fiksnoj cijeni od 25 eura, koja će se postepeno povećavati na 55 eura do 2025. godine. Od 2026. njima će se moći trgovati na aukciji, baš kao i certifikatima u elektroenergetskom sektoru.

Prosvjedi Fridays for Future

Cilj, po kojem bi se globalno zagrijavanje odnosno porast temperatura ograničilo na 1,5 stupnjeva bit će teže postići s obzirom na spore mjere - koje pokret Fridays for Future neće prihvatiti. Mjere su namijenjene smanjenju katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Prema nedavno objavljenoj godišnjoj bilanci Njemačke meteorološke službe (DWD), 2020. je bila druga najtoplija godina u Njemačkoj od početka vođenja statistike 1881.godine. Prosječna temperatura iznosila je 10,4 stupnjeva. Samo je 2018. bila još toplija s 10,5 stupnjeva. Njemačka meteorološka služba je objavila i da je devet od deset najtoplijih godina zabilježeno u 21. stoljeću a četiri najtoplije u proteklom desetljeću.

ehl/qu (dpa, afp)