Njemački političari su zaobilazili Šumarice - sve do danas

„Desetljećima u načela njemačke vanjske politike spada da političari, prilikom putovanja u inozemstvo, posjete mjesta zločina koje su počinili Nijemci za vrijeme Drugog svjetskog rata. Pad saveznog kancelara Willyja Brandta na koljena u Varšavi 1970. najpoznatija je takva gesta, ali slijedile su i mnoge druge", piše FAZ.

List također podsjeća da je njemački predsjednik Richard von Weizsäcker 1987. odao počast stotinama tisuća žrtava dugogodišnje opsade Lenjingrada, te da su taj grad, kada se opet zvao Sankt Peterburg, posjetili i kancelari Helmut Kohl (1996.) i Gerhard Schröder (2001.). Njemački političari su takve geste iskazali u češkim Lidicama, u Francuskoj, Grčkoj, Ukrajini, Poljskoj, Bjelorusiji i Italiji.

„Tamo gdje su nekad Nijemci ubijali, desetljećima kasnije su njemački kancelari, ministri vanjskih poslova ili predsjednici podsjetili na ta ubojstva i zamolili za oprost", piše novinar Michael Martens za frankfurtski list. I ističe: „Jedna zemlja je pak do sada bila rupa na mapi sjećanja: U Srbiji, gdje se 1941. između ostalih odigrao masakr u Kragujevcu, komemoracije su do sada održavane bez visokih njemačkih delegacija. Ovoga četvrtka se to mijenja: kao prva od njemačkih vodećih političara zelena potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth dolazi na komemoraciju žrtava masakra u Kragujevcu."

U tekstu se podsjeća na masovno strijeljanje skoro tri tisuće civila, među kojima su bili i đaci lokalne gimnazije. „Srbijanski predsjednik se zapravo nadao da će uspjeti potaknuti saveznu kancelarku Angelu Merkel da dođe u taj posjet. Vučić je iza zatvorenih vrata nekoliko puta nagovijestio da bi njeno sudjelovanje na komemoraciji moglo značiti zaokret za njemačko-srbijanske odnose. No ta želja, koja je barem neslužbenim i brojnim kanalima proslijeđena u Berlin, ostala je neispunjena", piše Martens.

„Zato dolazi Claudia Roth. Ona je doduše u Srbiji skoro sasvim nepoznato ime i zastupa politički pravac koji autoritarni šef države (Vučić, prim. DW) nikako ne cijeni, ali je ona ipak najviša predstavnica njemačke politike koja je do sada dočekana u Kragujevcu. Inicijativa je izgleda došla od gradonačelnika tog grada i preko predsjednika Bundestaga Wolfganga Schäublea stigla do Roth", nastavlja FAZ.

Navodi se da je političarki Zelenih sjećanje na nacističke zločine posebno važno. Bila je na raznim komemoracijama, recimo na Kreti 2018. godine. U autorskom tekstu za beogradski Blic je Roth u srijedu navela da su Balkan i Srbija prečesto igrali tek sporednu ulogu u njemačkoj kulturi sjećanja na Drugi svjetski rat, te da se Njemačka mora suočiti s povijesnim činjenicama sramote i krivice.

„Stvar bi trebalo činiti jednostavnijim to što Srbija, za razliku od recimo Grčke, ne postavlja Njemačkoj zahtjeve za reparacijama", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Utoliko je na prvi pogled čudnije što nikada neki kancelar, šef diplomacije ili savezni predsjednik nisu stigli do Kragujevca."

Novinar Martens objašnjava da je SR Njemačka otvorila veleposlanstvo u Beogradu 1951., ali da su odnosi prekinuti šest godina kasnije kad je Jugoslavija priznala DDR. Tako je Zapadna Njemačka (samo na Jugoslaviju i Kubu) primijenila takozvanu Hallstein-doktrinu - prekid diplomatskih odnosa sa zemljama koje priznaju Istočnu Njemačku. Zapadnonjemački veleposlanik se vratio u Beograd tek 1968.

„Ali i nakon toga je Kragujevac ostao bolna točka. Službenici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova su čak i prijetnjama pokušavali spriječiti inozemno prikazivanje jednog jugoslavenskog filma o masakru. Devedesetih je pak Srbija vodila ratove protiv svojih susjeda, dok je 1999. nije napao NATO uz njemačko sudjelovanje – sve to nisu bili dobri preduvjeti za sjećanje i pomirenje.“

Priredio N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu