Njemački političari srbijanskoj oporbi: iziđite na izbore

Predstavnici njemačkih parlamentarnih stranaka koji su razgovarali s DW-om se u principu slažu oko toga da vlada u Beogradu nije učinila ono što se od nje tražilo kako bi izbori 2. lipnja zaista bili fer, ali istodobno pozivaju na to da se na izbore ipak iziđe jer bi bojkot predstavljao veću štetu po demokraciju u Srbiji. Grupa oporbenih političara iz Srbije je sredinom travnja boravila u Bundetagu ipred parlamentarnim odborom za pitanja Europske unije direktno predstavila svoje probleme u svezi s predstojećim izborima. 

Vučić kao tobožnji garant stabilnosti

Na upit DW-a Thomas Hacker, koji za Liberalno-demokratsku stranku (FDP) prati događaje na zapadnom Balkanu i koji je prisustvovao sastanku s oporbenjacima u Bundestagu, poručuje kako oporba u svakom slučaju mora iskoristiti ovu šansu. "Srpska oporba treba iskoristiti priliku za izlazak na izbore 2. lipnja. Priliku treba iskoristiti i ne ispuštati ju tako olako", rekao je Hacker. On smatra da bi bojkot izbora bio samo voda na mlin vladajućih. „Ne vjerujem da je bojkot u interesu građana. Zato i oporbene stranke trebaju dati priliku svojim biračima da daju svoj glas. U suprotnom bi jedini profiter bio tobožnji garant stabilnosti Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS“, zaključuje liberalni političar.

Njegov kolega iz zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu Gunter Krichbaum također je ukazao na odgovornost koju oporbeni političari u Srbiji imaju prema svojim biračima. "Ljudi koji su na posljednjim izborima glasali za ujedinjenu oporbu su to povezali s jasnim mandatom, a to je kontrolirati vlast u Skupštini i ponuditi alternativu vladinoj politici vlastitim sadržajima. Ali to je moguće samo u parlamentu, a ne na ulici", smatra Krichbaum.

Odgovornost naspram vlastitih birača

On smatra da bi bojkotom izbora oporba praktički dobrovoljno ukinula svoj parlamentarni rad, a i protivi se postulatima Europske unije. „Bojkot nije u skladu s  procesom integracija u EU, koji zahtijeva demokratsku interakciju između oporbe i vlasti", kaže za DW političar CDU-a. Na razilaženje oporbenih snaga u Srbiji Krichbaum gleda kritično jer smatra da oporba mora djelovati ujedinjeno kako bi mogla stvoriti demokratsku protutežu vladajućima. No istodobno naglašava da se većina mora „pravedno odnositi" prema oporbi.

Političarima Bundestaga koji srbijanskoj oporbi preporučuju izlazak na izbore unatoč neispunjenim zahtjevima pridružuje se i zastupnik Zelenih Boris Mijatović. "Ne bih preporučio oporbi da bojkotira izbore 2. lipnja. Svim ljudima koji su prošle godine izašli na ulice Beograda prosvjedujući protiv klime nasilja u društvu mora se ponuditi politički dom", kaže Mijatović za DW.

Političar Zelenih, koji je na izborima u prosincu sudjelovao kao promatrač, kaže kako je svjestan toga da zahtjevi ODIHR-a nisu ispunjeni, ali da izborima nema alternative. „Oporba je hitno potrebna Srbiji, iako potpuno razumijem da uvjeti za nove izbore nisu optimalni", zaključio je Mijatović.

Opravdani bijes oporbe

Od političara s kojima je DW razgovarao o predstojećima izborima u Srbiji, socijaldemokratski zastupnik i stručnjak unutar SPD-a za zapadni Balkan, Josip Juratović ima najviše razumijevanja za one oporbene političare koji pozivaju na bojkot. On smatra da je srbijanska vlada zapravo ta koja bojkotira izbore svojim ponašanjem. „Ja ne vidim što se tu promijenilo: nit jedna točka koju je naveo ODIHR nije ispunjena. Biračke liste nisu ispravljene ni pročišćene , RTS je i dalje zatvoren opoziciji s Vučićem koji 94 posto vremena u medijima popunjava narativom o Srebrenici i Kosovu potiskujući tako teme koje se tiču lokalnih izbora“, kaže Juratović.

On smatra da se i u Beogradu kalkulira s tim da su uskoro i izbori za Europski parlament nakon kojeg će EU-u trebati neko vrijeme da se konsolidira te da će se nakon toga „ionako sve zaboraviti što se događa u Srbiji“. „Ovi navodni ustupci su samo pokušaj bacanja pijeska u oči“, kaže socijaldemokratski političar.

On istodobno ima i razumijevanja za one predstavnike opozicije u Srbiji koji žele izići na lokalne izbore jer u protivnom gube lokalne strukture. Juratović smatra i problematičnim rok za predaju izbornih lista, 2. svibnja i pomalo je kritičan prema njemačkim kolegama koji kritiziraju bojkot. „Mi se moramo zapitati, bismo li mi izišli na izbore pod takvim uvjetima“, zaključio je Juratović.

Oporba mora ostati jedinstvena

Marina Vulović, analitičarka Zaklade znanost i politika (SWP), think-tanka koji savjetuje i njemačku vladu, je istog mišljenja kao i Juratović. „Prije svega mislim da nije u interesu građana i građanki Srbije da se lokalni izbori održe pod ovim uvjetima. Birački spiskovi i dalje nisu pročešljani i nisu sve preporuke ODIHR-a preuzete. Iako je dobro što će i ostali lokalni izbori biti održani u isto vrijeme kada i beogradski, nema dovoljno vremena do lipnja implementirati sve bitne reforme", kaže Vulović za DW.

Ona misli da zato nije ni u interesu EU-a, samim tim ni Njemačke, da se od izbora radi  farsa u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u.

Percepcija je da je Njemačka Srbiju nakon smjene vlasti i odlaskom Angele Merkel počela gledati drugačije, a to se intenziviralo nakon prošlogodišnjih izbora. Tomu je, kako smatra Vulović, doprinijelo i ujedinjavanja oporbe koja je sada, na žalost, razjedinjena oko pitanja izlaska na izbore. „Koalicija "Srbija protiv nasilja" se de facto raspala odlukom nekih stranaka da izađu na predstojeće izbore u lipnju, a nekih da bojkotiraju izbore. Osobno mislim da je to bila pogrešna taktika, da su trebali ostati zajedno što god odlučili - kolektivni bojkot ili kolektivni izlazak na lokalne izbore. Došlo je do fragmentacije koja može štetiti opoziciji ne samo u Srbiji, nego da im smanji političku težinu i u inozemstvu, tako i u Njemačkoj“, zaključuje Vulović.

Na izbore će, kako je najavljeno, izići Zeleno-lijeva fronta, Narodni pokret Srbija, Ekološki ustanak, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana i Novo lice Srbije, dok su Stranka slobode i pravde, Srbija centar i desna koalicija NADA najavile da neće sudjelovati jer nema vremena da se do 2. lipnja poboljšaju izborni uvjeti.