Elizejski ugovor - temelj prijateljstva
22. siječnja 2018
Četiri mjeseca poslije izbora za Bundestag, zastupnici u Berlinu i dalje čekaju. Još nema vlade, pa je parlamentarni rad praktično paraliziran. U Francuskoj je sasvim drugačije. Tamo je 44-godišnji Francois de Rugy predsjednik jednog parlamenta koji radi punom parom. Posljednjih mjeseci su zastupnici donijeli više reformi, među njima i reformu tržišta rada.
Kada de Rugy u ponedjeljak (22.1.) bude uzeo riječ, na dnevnom redu će biti reforma Elizejskog ugovora koji je star 55 godina. To je povijesni ugovor koji su potpisali kancelar Konrad Adenauer i predsjednik Charles de Gaulle 22. siječnja 1963. Neće biti u pitanju samo obnavljanje starog ugovora koji u biti obvezuje dvije vlade na intenzivniju suradnju, nego i o „novom političkom opredjeljenju" za njemačko-francusku suradnju, kako je to formulirao poslanik CDU-a iz Freiburga Andreas Jung. On predsjedava njemačko-francuskom parlamentarnom grupom i radio je na dokumentu koji je sada usvojen u Bundestagu i u francuskoj Nacionalnoj skupštini.
„Bolji smo zajedno nego svako za sebe"
Rezolucija bi bila signal predsjedniku države Emmanuelu Macronu da Njemačka dijeli njegove želje za reformama EU. U dokumentu su nabrojani razni projekti i teme koje su u agendi njemačko-francuske suradnje. U to spada otvaranje njemačko-francuskih centara za stručno školovanje, formiranje bilingualnih školskih razreda, ali i poboljšanje infrastrukture u pograničnoj regiji. Govori se čak i o zajedničkom centru za umjetnu inteligenciju.
Andreas Jung kaže da se nada i širenju ekonomske suradnje. „Prvi put imamo jasno opredjeljenje za njemačko-francuski ekonomski prostor – ne samo sa zajedničkim tržištem, ili zajedničkim regulativima u privrednom pravu, nego i drugim područjima. Bolji smo zajedno nego svako za sebe", rekao je Jung.
Dosadašnji bilanca nije spektakularna
Ne zna se koliko će toga rezolucija moći stvarno pokrenuti. „Potrudili smo se da proučimo sve dosadašnje njemačko-francuske izjave o namjerama i – samo minimalni broj njih je ostvaren", kaže Frank Baasner, šef Njemačko-francuskog instituta iz Ludwigsburga. On spominje kako je projekt izjednačavanja poreskih odredbi o poduzećima pokrenut još 2011, kada su ga potakli kancelarka Angela Merkel i tadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy. No, od toga do danas nije bilo ništa.
Jačanje vojne suradnje
Frank Baasner smatra da je i pored toga elan zastupnika vrlo važan. On podsjeća na to da neke stvari treba stalno iznova isprobavati: „Njemačko-francusko sveučilište je stara ideja koja nikada nije ostvarena – ali sada postoji, recimo, krovna organizacija u okviru koje njemačka i francuska sveučilišta uspješno surađuju."
Baasner navodi tri oblasti koje su podesne za prisniju suradnju: obranu, oporezivanje poduzeća i mobilnost između Njemačke i Francuske. Posebno je vojna suradnja značajna – većina zemalja EU (23 od 28) je složna kada se govori o ostvarenju takve suradnje. Baasner smatra da bi Njemačka i Francuska u tom projektu mogle imati ulogu avangarde.
No, ne samo vojnici, nego i parlamentarci, mogli bi da prisnije surađuju. Istina, na sastancima im je potreban prevoditelj , ali parlamentarni odbori bi se mogli još češće sastajati kako bi radili na zajedničkim rješenjima za europska pitanja.