Njemačko gospodarstvo i sljedeća krizna godina

Već treću godinu zaredom teško je dati suvislu prognozu za razvoj njemačkog gospodarstva u predstojećoj godini. Moglo bi se jednostavno citirati ministra gospodarstva Roberta Habecka koji je u jednom intervjuu rekao: „Bit će teško, na drugačiji način“.

Dobra je vijest da je propast svijeta je za neko vrijeme odgođena. Njemačka ekonomija je poslije pandemijskog šoka začuđujuće dobro prebrodila i posljedice ruskog napada na Ukrajinu, uključujući i energetski šok zbog izostanka isporuka plina sa sibirskih nalazišta.

Do sada relativno blaga zima i puna skladišta plina, pune knjige narukdžbi u brojnim firmama, smanjena uska grla u lancima isporuke, opadajuće cijene za transport po kontejneru, ali i velika državna pomoć gospodarstvu i građanima, doveli su do opuštenije procjene kriznog scenarija.

Povećana potrošnja

Doduše, u nekoliko narednih meseci recesija ostaje vjerojatna, ali bi mogla biti relativno blaga. Polazna točka nije tako loša, još u trećem kvartalu je ekonomija neočekivano porasla za 0,4 posto, i to unatoč već dvocifrenoj inflaciji.

Izgleda da je specifičnost ove dvije krize, pandemijske i ukrajinske, da je prije svega unutrašnja potražnja, dakle želja ljudi da kupuju i putuju, doprinjela rastu. Za vrijeme pandemijske krize, Nijemci su prema procjenama nagomilali 200 milijardi eura, koje sada troše - možda u uvjerenju da vremena neće biti bolja, pa je bolje potrošiti novac sada nego poslije.

Novi tarifni ugovori poslodavaca i sindikata su zaista velikodušni. Primjer je metalna industrija u kojoj je dogovoren rast plaća od 8,5 posto, plus jednokratna isplata od 3.000 eura, a ta suma je oslobođena poreza. U kemijskoj industriji plaće će porasti 6,5 posto, a lučki radnici na sjeveru dobit će 9,4 posto više. To je donekle ublažilo brigu ljudi da neće moći  platiti povećane račune za plin i struju. Naravno, i vladin paket pomoći domaćinstvima i privredi od 200 milijardi eura doprinijeo je dobrim dijelom popuštanju napetosti.

Mračne prognoze nekih „proroka“ nisu se ostvarile – sjetimo se, ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck je upozoravao na moguće masovno siromaštvo i širenje bijede, a šef koncerna BASF prognozirao je najveću krizu od Drugog svjetskog rata.

Umjesto toga, pokazalo se da ekonomija može reagirati na krizne šokove izuzetno fleksibilno. Privreda je pokazala otpornost i snagu, a BASF za ovu godinu očekuje rast prometa od 15 posto, kao i zaradu prije poreza od sedam milijardi eura.

Ogromno zaduženje

Ipak, pogrešno je vjerovati da je sve u najboljem redu. Naime, visoki računi za struju i plin biti će građanima ispostavljeni tek 2023. A to je manji dio briga. Financijski stručnjaci, i to oni ozbiljni, a ne proroci sloma koji žele zaraditi na krizi, zabrinuti su zbog mogućnosti još jednog financijskog kraha.

Šef njemačkog ogranka jedne međunarodne banke rekao je na primjer za list „Handelsblatt" da se ne radi o jednom riziku, već o mješavini brojnih različitih opasnosti koje on, kako kaže, još nije doživio.

Glavna briga je ogromno zaduženje čitavog niza država koje je, prema podacima Međunarodnog saveza banaka, poraslo na ukupno 305 bilijuna dolara (209 bilijuna eura). Usporedbe radi, državni proračun Njemačke za 2023. iznosi 476 milijardi dolara.

Osim toga se i Kina može označiti kao nepouzdana, iako je Peking teškog srca priznao očigledne greške počinjene za vrijeme pandemije. Te greške su imale teške posljedice za domaću privredu, a potražnja kineske robe širom svijeta je opala. Tonije dobro za Njemačku, čija ekonomija, unatoč svim nastojanjima da se razvije u širinu, ipak u velikoj meri zavisi od Kine.

Rješenje je – Europa

Kroničan nedostatak stručne radne snage također je velik problem – više od pola milijuna stručno obrazovanih radnika nedostaje njemačkoj privredi. Pošto je stanovništvo sve starije, to se može riješiti samo ciljanim doseljavanjem. Ostaje nada da novi zakon u ovoj oblasti, koji priprema vladajuća „semaforska koalicija“ neće biti samo prazna najava, kao što je to bio sličan zakon prethodne vlade iz 2020.

A tu su još i zastoji u procesu globalizacije. Nije samo Njemačka sa svojom izvoznom orijentacijom izrazito profitirala od nje. Zahvaljujući globalizaciji je u svijetu smanjeno siromaštvo i povećan je stupanj blagostanja.

Ali, kada su početkom pandemije u Njemačkoj ponestale maske, ili kada je kremaljski gospodar rata zavrnuo ventil na plinovodu za Njemačku, bilo je jasno da globalizacija pored prednosti donosi i zavisnosti. Pošto u dogledno vrijeme vjerojatno na rtom polju poboljšanja neće biti, važno je da se sada inzistira na bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini. I na domaćem tržištu. A to je za Njemačku prije svega – Europa.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu