Njemačkoj oporbi se žuri: kad će ti izbori?

Njemački kancelar Olaf Scholz prvobitno je želio da se glasovanje o povjerenju njegovoj vladi u Bundestagu održi 15. siječnja, ali to bi se izgleda ipak moglo dogoditi i prije Božića. Prijevremeni izbori bi se u tom slučaju mogli održati ranije nego što je planirao, vjerojatno već u drugoj polovici siječnja. „Ako se svi slože, nije mi nikakav problem da postavim pitanje o povjerenju prije Božića“, rekao je Scholz u nedjelju u intervjuu za javni servis ARD.

Kako je objasnio, za to je potrebno da se oko datuma dogovore šef zastupničkog kluba njegovih socijaldemokrata Rolf Mützenich i lider oporbenih demokršćana Friedrich Merz.

Oporbi se žuri, jer vide svoju šansu

Za to vrijeme, na sastancima zastupničkog kluba demokršćanske i kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) raspoloženje je, kažu, krajnje opušteno. Nije ni čudo, nakon raspada vladajuće koalicije oni procjenjuju da su blizu povratku na vlast.

Uostalom, prema posljednjem istraživanju koje je objavio javni servis ZDF, demokršćani uživaju 34 posto podrške – SPD oko 16, a Zeleni dvanaest posto. Zato, izgleda, nestrpljenje raste: predsjednici sestrinskih demokršćanskih stranaka Friedrich Merz (CDU) i Markus Söder iz bavarskog CSU-a žele da već u srijedu (13. studeni) na Odboru za unutarnje poslove Bundestaga izvrše pritisak da se pod hitno glasuje o povjerenju vladi kancelara Scholza. To bi otvorilo put ka novim izborima.

Situacija za demokršćane u tom njihovom zahtjevu nije, međutim, baš toliko jednostavna. Prvi problem je to što nemaju kontrolu nad procesom. U njemačkom političkom sustavu, kancelar može sam da odluči kada će tražiti izglasavanje povjerenja.

Već kad je otpustio ministra financija Christiana Lindnera (šefa liberala - FDP), Scholz je izjavio da je spreman za nove izbore, ali jenaveo 15. siječanj 2025. kao datum kada bi Bundestag trebao glasovati o povjerenju. To bi značilo da bi se izbori održali najvjerojatnije do kraja ožujka.

Scholz jeste govorio da se i o datumu glasovanja o povjerenju može razgovarati, ali samo ako se zastupnički klubovi dogovore koji se to neophodni zakoni prethodno najprije moraju usvojiti. Lider demokršćanske oporbe Merz želi, međutim, obrnuti redoslijed – i izbore već 19. siječnja.

Opasna veza s AfD-om

Demokršćani bi mogli zatražiti tzv. „konstruktivno izglasavanje nepovjerenja", i tako preuzeti inicijativu. Ali da bi to uradili, Merz bi morao istaknuti kandidaturu za kancelara u aktualnom sazivu Bundestaga. To se smatra rizičnim, jer bi on onda mogao biti zbilja izabran i glasovima Alternative za Njemačku (AfD), što je za Merza i njegovu stranku opasno: SPD i Zeleni ionako optužuju CDU da želi prekršiti tabu na njemačkoj političkoj sceni prema kojem nema nikakve suradnje s AfD-om. U Saskoj se, recimo, pokrajinski premijer Michael Kretschmer (CDU) nedavno po prvi put sastao s pokrajinskim liderom AfD-a Jörgom Urbanom.

Predsjednik CDU-a Merz kritizirao je taj potez svog pokrajinskog stranačkog kolege kao ozbiljnu grešku. Zabrinutost demokršćana zbog neželjene podrške AfD-a je tolika da su prošloga tjedna hitno povukli sve svoje zakonodavne inicijative u Bundestagu.

Kampanja je već počela

„Pretpostavljam da on (Scholz) sada želi pokušati da u Bundestagu održi glasovanje o zakonskim prijedlozima i da tako nas, zastupnički klub CDU/CSU, stavi u poziciju koju onda može iskoristiti za predizbornu kampanju SPD-a", komentirao je Merz prošlog petka.

U SPD-u to ne osporavaju, naprotiv: sam Scholz je rekao da do Božića želi u Bundestagu progurati važne zakonske prijedloge manjinske vlade u kojoj je SPD ostao sa Zelenima. To uključuje i neke projekte koje će bivši koalicijski partneri iz Liberala, ali i demokršćani, teško odbiti, jer je, smatra se, riječ o „interesima države“.

Što se tiče izborne kampanje, čini se da je Olaf Scholz već ušao u taj modus. U intervjuu za ARD u nedjelju nije propustio da direktno politički napadne kandidata za kancelara demokršćana Friedricha Merza: „Mislim da sam malo hladniji kada su u pitanju državni poslovi", rekao je.

Kratka ili duga izborna kampanja?

Službeno, SPD se zalaže za izbore u ožujku, navodeći kao razlog to da mnogi još nisu spremni. Prijevremeni izbori stavljaju stranke pred velike logističke izazove, navodi se. Ali, to je samo pola priče. Neslužbeno, socijaldemokrati procjenjuju da bi u dužoj izbornoj kampanji sigurno mogli imati koristi od grešaka demokršćanskog kandidata Merza.

Iz istog tog razloga demokršćanima se žuri. Jer, kako se kampanja bude zahuktavala, tako će rasprava postajati sve žešća, a izgovorene riječi sve važnije. Verbalne greške mogu biti opasne, pa čak i obična gestikulacija.

To se dobro vidjelo na primjeru demokršćanskog kandidata za kancelara Armina Lascheta koji je snimljen kako se smije na pogrešnom mjestu – u vrijeme tragičnih poplava 2021. To ga je tada koštalo pobjede na izborima, a Scholza dovelo u kabinet kancelara.

Povratak FDP-a?

Bez obzira na to, predsjednik liberala Christian Lindner smatra da je pobjeda demokršćana izvjesna, kad god da se održali prijevremeni izbori. Njega je kancelar otpustio s mjesta ministra financija i tako zapečatio sudbinu „semafor-koaliciji". „Ja sam stručnjak za SPD i Zelene“, rekao je Lindner ovog vikenda u intervjuu za ARD i na taj način već ušao u predizbornu kampanju nudeći se demokršćanima kao koalicijski partner u budućoj vladi.

On je jasno stavio do znanja da bi želio ponovo biti ministar financija. „Želim voditi računa o novcu građana“, rekao je Lindner. Njegov problem je to što su liberali, prema istraživanjima javnog mnijenja, ispod cenzusa. Ali i to bi se moglo promijeniti.

Demokršćani su tri godine optuživali liberale, kao članicu vladajuće koalicije, da je odgovorna za odluke koje donosi savezna vlada. I imali su od toga koristi: razočarani glasači prešli su u njihov tabor. Nakon što su liberali napustili vladu, te dvije stranke se sada ponovno bore za iste birače. I jedni i drugi, na primjer, predstavljaju se kao oni koji će biti brana novom zaduživanju. To bi moglo ponovno donijeti glasove liberalima, a naškoditi demokršćanima. Lindner je već istaknuo da mu je cilj na izborima dvocifreni postotak glasova.