Nove granice na Bliskom istoku?

Članovi radikalne grupe "Islamska država" koja je postala poznata pod skraćenicom ISIS se kako se čini ničega ne boje. Do sada su se borili protiv umjerenih pobunjeničkih grupa u Siriji, a prije nekoliko dana su po prvi put vodili brutalne borbe protiv sirijske armije.

U provinciji Raka u sjevernoj Siriji su napravili pravo krvoproliće. Pri tome je prema navodima Promatrača za ljudska prava, ubijeno najmanje 85 vojnika. Sudbina oko 200 pripadnika vojske je još uvijek nejasna. Život je izgubilo i oko 28 islamista. Mnogobroje žrtve ne zaustavljaju međutim pobunjenike ISIS-a. Naprotiv – grupa "Islamska država" svim sredstvima pokušava proširiti područje svog utjecaja.

Država prema vlastitim predodžbama

"Cilj grupe je stvaranje prekograničnog područja, najprije u Siriji i Iraku", kaže Falko Walde, projektni koordinatpor Zaklade Friedrich-Naumann sa sjedištem u Amanu. "To je međutim samo prelazni stupanj. ISIS se još više želi proširiti u državama regije: Jordanu, Libanonu, Izraelu, palestinskim područjima, čak na Cipru i u dijelovima južne Turske", kaže Walde. U proteklim mjesecima su islamisti već pregazili dijelove Sirije i Iraka. Tamo gdje je "Islamska država " preuzela kontrolu, vlada strogi režim: proizvoljna pogubljenja su svakodnevna pojava. U iračkom gradu Mosulu žene u javnosti se smiju pojavljivati samo ako su u potpunosti pokrivene. U suprotnom im prijete stroge kazne.

Vođa grupe, Abu Bakr al Bagdadi, je krajem lipnja u Mosulu proglasio kalifat. Ovaj Iračanin sebe smatra nasljednikom božjeg proroka Muhameda i uzima si za pravo vladati nad svim muslimanima i zagovara staru ideju stvaranja islamskog carstva.

Njegovim sljedbenicima se sviđa ta ideja. Jer, mnogi islamisti ne prihvaćaju postojanje granica između Iraka, Jordana, Sirije i Libanona koje su tijekom Prvog svjetskog rata proizvoljno povukle zapadne sile Velika Britanija i Francuska. Islamisti u razbijanju Osmanskog carstva početkom 20. stoljeća, koje je dugo vremena bilo odlučujuća sila u Maloj Aziji i na Bliskom istoku, vide navodnu slabost muslimana. Jedno novo islamsko veliko carstvo u ušima mnogih islamista zvuči zato kao obećanje bolje budućnosti.

Oslabljene vlade

Sirijska vojska se trenutno pokušava suprotstaviti sunitskim pobunjenicima. Nakon jednotjednih borbi ona je uspjela povratiti jedno plinsko polje koje je prethodno zauzela grupa "Islamska država". Islamisti su to polje Schaar zauzeli sredinom srpnja i tom prilikom prema navodima Promatrača za ljudska prava, ubili oko 300 pripadnika vojske predsjednika Bašara al Asada. Pobunjenička grupa "Islamska država" je samo jedna od mnogih koje pokušavaju oslabiti Asadovu vladu. Uprkos tome, vlada sirijskog predsjednika se i tri godine nakon početka građanskog rata održava na vlasti.

Vlada u susjednom Iraku se već nalazi u dubokoj krizi. Šiitski predsjednik Nuri al Maliki je između ostalog i zbog korupcije i nepotizma protiv sebe okrenuo sunitsku manjinu. "Postoje mnogi sekularni Iračani koji se zbog premijerove konfesionalno orijentirane politike osjećaju isključenima", kaže Volker Perthes, direktor Zaklade nauka i politika. "Postoji i mnogo sunita, posebno u ruralnim područjima i gradovima izvan glavnog grada koji se osjećaju marginalizirani od strane Malikijeve vlade koji je šiit."

Suprotan razvoj

Ovaj sokob pruža plodno tlo za grupu "Islamska država". Uz to dolazi i činjenica da se Kurdi na sjeveru zemlje bore za uspostavljanje svoje nacionalne države. Oni ne žele ostati dio Iraka ili postati dio jednog islamskog carstva, već se bore za svoju političku, kulturnu i ekonomsku neovisnost. Obje činjenice - želja Kurda da se odvoje od Iraka i brutalna borba ISIS-a za kalifat u istoj regiji, dovode u pitanje granice na Bliskom istoku. Za ionako oslabljenje vlade u Iraku, Siriji ali i Libanonu će biti teško očuvati jedinstvo svojih država.