Novi Bundestag: više zastupnika stranog porijekla

Kad je Armand Zorn prvi put ušao u plenarnu dvoranu Bundestaga, osjetio je veliko poštovanje: "To je posebna odgovornost koju sada imam, i ja sam je svjestan." Kamerunac, koji je u Njemačku došao s 12 godina, izabran je iz redova Socijaldemokratske stranke (SPD).

Sa svojim stranim porijeklom Zorn nije usamljen. Bundestag je postao raznolikiji. U novom sazivu parlamenta najmanje 83 zastupnika imaju takozvano migracijsko porijeklo. Ili oni sami ili barem jedan od njihovih roditelja nije rođen kao njemački državljanin.

"Vidljiv je pozitivan razvoj u smislu raznolikosti Bundestaga", kaže Deniz Nergiz, generalna direktorica Saveznog vijeća za useljavanje i integraciju u razgovoru za DW. "No, još je pozitivnije to što i unutar te grupe ima mnogo više raznolikosti. Na primjer, sada ima više afro-njemačkih političara, jednako kao i više političara turskog podrijetla."

Lijeve stranke su raznovrsnije

11,3 posto zastupnika novog Bundestaga ima migrantsko porijeklo, u usporedbi s 8,2 posto u prošlom sazivu. Pritom najveći udio zastupnika s migrantskom pozadinom ima stranka Ljevica: 28,2 posto. Zastupnički klub CDU/CSU-a je na posljednjem je mjestu sa 4,6 posto zastupnika. SPD Armanda Zorna je na drugom mjestu. 17 posto njegovih kolega parlamentaraca također ima migracijsku pozadinu.

Deniz Nergiz, koja je napisala doktorski rad o političarima s migracijskim podrijetlom, kaže kako su stranke u Njemačkoj shvatile da se moraju mijenjati: "Otvoreno je više prostora za ljude s migracijskim porijeklom. A ovaj put stranke ih nisu samo postavile kao izravne kandidate, već su im dale i izgledna mjesta na stranačkim listama, što im je, naravno, olakšalo ulazak u parlament." To nije bio slučaj posljednjih desetljeća. Umjesto toga, kandidati s migracijskom pozadinom često su završavali na stražnjim mjestima na stranačkim listama, pa su tako imali male izglede za ulazak u Bundestag. To se sada promijenilo.

Nova generacija

Armand Zorn imao je dugu i mukotrpnu izbornu kampanju. Bio je često na terenu i hodao od vrata do vrata. I uspio je: u Frankfurtu je osvojio dirtektan mandat - protiv konkurenta iz CDU-a. Baš kao i kandidat Zelenih Omid Nouripour. "To je dobar znak i za Frankfurt, i za Njemačku. Nouripur je došao u Njemačku kao 13-godišnjak iz Irana, ja sam došao iz Kameruna kao 12-godišnjak. Da oboje možemo dobiti izravan mandat 2021. godine, to pokazuje da je naše društvo raznoliko društvo u kojem nije važno odakle dolazite, nego kamo idete", kaže Zorn.

S 33 godine on spada među mlađe članove novog saziva parlamenta. To nije neuobičajeno za novoizabrane s migracijskim podrijetlom, kaže Nergiz: "Ova novija generacija ima puno više prednosti od prve ili druge generacije migranata. Oni su uglavnom socijalizirani u njemačkom obrazovnom sustavu, imaju razgranate socijalne mreže i kontakte, a pojavljuju se i nadstranačke mreže koje mogu podržati njihovu karijeru."

Vrijeme je za najviše funkcije

Važno je, međutim, političare migrantskog podrijetla percipirati ne samo kao migrante treće ili četvrte generacije, već i kao "potpuno normalne njemačke političare s nadležnostima u različitim područjima", smatra Nergiz. Istovremeno, naravno, oni imaju svoje biografije, i njih se ne može ignorirati: "Političari će vjerojatno drugačije govoriti o uvjetima u domu za azile sa zastupnikom koji je možda tamo odrastao."

Sada ostaje da se vidi hoće li se pozitivni trend novog Bundestaga nastaviti i hoće li se teme participacije i sudjelovanja u podjeli moći i funkcija konkretizirati, kaže Nergiz. Na primjer tako što će osobe s migrantskim porijeklom doći na sasvim visoke položaje.

Za to će se uskoro ukazati prilika: predstoji izbor novog predsjednika Bundestaga. Nakon predsjednika zemlje to je formalno druga najviša funkcija u Njemačkoj. Kao jedna od opcija spominje se i članica SPD-a Aydan Özoğuz – njemačka političarka turskih korijena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu