BRIC zemlje posustaju

Pojam BRIC (početna imena zemalja Brazil, Rusija, Indija i Kina) među ekonomistima već deset godina stoji za streloviti i nezaustavljivi gospodarski rast. Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba tražiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje. Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatrača svjetskih gospodarskih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne sudionike, pa čak i u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi u spasitelje globalnog gospodarstva. No sada i ove zemlje doživljavaju prva spoticanja.

"Osjetna kočnica"

U Kini i Indiji su konjukturne prognoze za tekuću godinu smanjene sa sedam i pol na sedam posto. U usporedbi s etabliranim gospodarskim silama je to doduše još uvijek deset puta više (za Njemačku se za tekuću godinu procjene kreću oko 0,7 posto), ali se ipak radi o "osjetnoj kočnici" kako su to nazvali svjetski mediji. Razlog tomu treba prije svega tražiti u rastućim cijenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenutno doživljavaju stagnaciju rasta. Brazil trpi zbog rastućih plaća i ojačanja svoje valute kao posljedice pojačanog ulaska stranog kapitala. Rusija naprotiv ima problema s odljevom kapitala. Korupcija i državne intervencije u gospodarstvo prouzročile su, prema nekim procjenama, 2011. odljev od 85 milijardi dolara u inozemstvo. Rusko gospodarstvo bi osim toga trebalo biti hitno modernizirano uz istodobno smanjenje usredotočenosti na energetski sektor.

Tigrovi iz drugog reda

Rastuće gospodarske sile, osim toga, nisu ostale pošteđene gospodarske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutarnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Unatoč tomu Maria Laura Lanzeni iz Deutsche Banka smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati "važne i odlučujuće" impulse svjetskom gospodarstvu. No Lanzeni se istodobno pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu "lokomotive" globalnog gospodarstva kako ih često predstavljaju. "Ovu ulogu mogu eventualno preuzeti Indija i Kina", smatra Lanzeni.

No ekonomisti već vide nove uzlazne gospodarske sile koje bi mogle promijeniti dosadašnju gospodarsku sliku svijeta. Ove zemlje iz "drugog reda" već sada pridonose četvrtini ukupnog svjetskog gospodarskog rasta. Kao "novi tigrovi" sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja. "Ove zemlje su međusobno vrlo različite, no one podjednako privlače pozornost ulagača ", smatra Lanzeni.

Razočaravajuća Turska

Među gospodarstva koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investicijska banka Goldman Sachs ubraja i zemlje poput Vijetnama i Filipina, ali i Pakistana i Bangladeša. No uz rezervu koja se prije svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja. Isto vrijedi i za Egipat, Iran i Nigeriju.

Istodobno su neke od dosadašnjih zvijezda iz tzv. "drugog reda" rastućih gospodarstava poput Južne Afrike ili Turske razočarale najnovijim podacima. Tako je Turska, koju se dosad uzimalo kao primjer za uspješne reforme, nakon gospodarskog rasta od 8 posto u godinama 2009. i 2010., 2011. zabilježila rast od "samo" 3 posto.

Autori: Klaus Ulrich/Nenad Kreizer
Odg. ur.: Dunja Dragojević