Novinari i u Njemačkoj žive opasno
11. rujna 2018
Nedjelja navečer u gradiću Köthenu, na istoku Njemačke: Marcus Engert snima samog sebe svojim mobitelom, njegova je majica na rukavu razderana. Ovaj novinar priča da su ga prosvjednici očito prepoznali i počeli naguravati. On je u Köthenu radi izvještavanja o prosvjedima koji su organizirani nakon što su, kako se pretpostavlja, dva Afganistanca ubila jednog 22-godišnjeg Nijemca. Internetski portal Buzzfeed objavio je Marcusovu video snimku na svom Twitteru i najavio da će izvještavanje prekinuti jer je za novinare "previše opasno u mraku".
I Martin Kaul, urednik lista Tageszeitung (taz), iste je večeri bio u Köthenu. Uživo je izvještavao o govoru Davida Köckerta, bivšeg člana desničarske stranke NPD. Na Twitteru je objavio da su i njega napali demonstranti, od kojih ga je spasila policija.
Prije nekoliko dana novinari su napadnuti i u Chemnitzu, tijekom prosvjeda organiziranih nakon što je ubijen jedan Nijemac. Za ubojstvo su osumnjičeni jedan Sirijac i jedan Iračanin. Na društvenim mrežama kruže snimke na kojima se vidi kako se reporterima iz ruku trga njihovu opremu. Podneseno je nekoliko prijava, a Njemački novinarski savez (DJV) je govorio o "nasilnim ekscesima". Nevladina organizacija Reporteri bez granica sada polazi od toga da će broj napada na novinare u Njemačkoj ove godine premašiti brojke iz prošle dvije godine.
"U drugim zemljama nema te dinamike"
Na prosvjedima u Chemnitzu vladala je neprijateljska klima prema novinarima "kakvu nismo osjetili od početka pokreta Pegida godine 2015.", citira se izjava Michaela Rediskea, predstavnika Reportera bez granica, u priopćenju te organizacije. Navodi se da se ne radi samo o rastu broja incidenata. "Posebno zabrinjavajuće je to što na prosvjedima desnice u Njemačkoj u posljednje vrijeme velike skupine ljudi sve češće na meti imaju novinare, kolektivno ih vrijeđaju i napadaju. U drugim zemljama nema te dinamike", navodi Rediske.
I glasnogovornik DJV-a Hendrik Zörner dijeli mišljenje da najnoviji napadi imaju posve drugu kvalitetu. "Kod događaja u Chemnitzu, a očito sada i u Köthenu, je odlučujuće to što se ciljano napada novinare. Imamo dojam da su desno ekstremni krugovi usvojili strategiju nasilnog postupanja prema novinarima koji izvještavaju o demonstracijama. To više nije spontani izraz bijesa, nego ciljani, dogovoreni postupak."
Sa zaštitarima na prosvjede
Zörner kaže da, doduše, nema dokaza da su napadi koordinirani ili čak unaprijed planirani, no ističe: "Mi znamo već godinama da na desnoj sceni postoje mreže koje na meti imaju novinare." On pojašnjava kako nije rijetkost da se u desničarskim krugovima skupljaju informacije o novinarima i da se tijekom demonstracija reportere fotografira i snima.
Zörner je uvjeren da već postoji "prilično realna opasnost" ugrožavanja slobode medija zbog napada na novinare. "Već ima medija koji više tamo ne šalju svoje ljude. Drugi mediji novinarima stavljaju na raspolaganje zaštitare kako bi mogli ići na prosvjede. To je jasno ograničavanje izvještavanja."
DW-ov novinar Jaafar Abdul Karim je jedan od novinara koji već neko vrijeme ide izvještavati o demonstracijama u pratnji zaštitara. Ovaj rođeni Liberijac je proteklih godina već više puta napadnut verbalno i fizički. "Kada odlazim na ratna područja, ne treba mi zaštita, ali u Berlinu mi treba. Da migrant bude i novinar za neke je previše", kaže Abdul Karim. I reporterka DW-a Linda Vierecke je bila u Chemnitzu u pratnji zaštitara. I mada je, kako kaže, s mnogim ljudima mogla normalno razgovarati, bila je sretna što ima pratnju: "Inače ne bih došla tako blizu. Tako sam se osjećala vrlo sigurno." No ona upozorava da je angažiranje osobne zaštite za novinare i pitanje novca: "Koji medij si to može i želi priuštiti?"
Novinari i policija se razilaze u mišljenjima
I Reporteri bez granica i Njemački novinarski savez smatraju da policija mora reagirati na porast nasilja. "Ona je sada još više dužna štititi novinare i omogućiti im rad bez smetnje", smatra Rediske. On kaže da bi ubuduće tijekom obuke policajaca trebalo staviti naglasak na pravo medija i postupak prema novinarima. I Zörner dijeli to mišljenje: "Vidimo velike deficite kod znanja policijskih službenika o temeljima medijskog prava."
"Ja prije vjerujem da mnogi novinari ne znaju gdje je granica", kaže pak Oliver Malchow, predsjednik Sindikata policije. "Mislim da je problem očekivanje da me se kao reportera pusti što je moguće bliže događaju i onda traži zaštita policije, ali također i mišljenje da mi je sve dopušteno jer mislim da na području slobode medija smijem bezgranično istraživati." Za njega je odlučujuće pitanje: "U kojem trenutku se jedan novinar mora povući kada postane opasno?" On upozorava da policija ne može pružiti zaštitu u baš svakoj situaciji, pogotovo zato što se često događa da "skupina okupljenih sudionika štiti agresivne ljude koji čine kaznena djela". Malchow ističe da se novinari kod mnogih događaja mogu informirati kod policije o sigurnosnoj situaciji i na temelju tih informacija procijeniti gdje bi moglo biti opasno.
On također poziva novinare da odmah prijave napade. I Zörner s tim u vezi upozorava: "Tu stvarno osobni interes novinara ima prednost pred aktualnošću izvještavanja."