Noćni spokoj "težak" milijune eura
4. travnja 2012
Zračna luka u Frankfurtu je samo prošle, 2011. godine ispratila više od 56 milijuna putnika - i time je na trećem mjestu u Europi, odmah iza Heathrowa pored Londona i pariške luke Charles de Gaulle. Time je praktično na granici svojih kapaciteta - tehničke mogućnosti ovog aerodroma su 58 milijuna putnika, tako da jedini način širenja vidi u većem broju noćnih letova. Osobito kad je riječ o prijevozu robe, zračna luka Köln-Bonn upravo u tom razdoblju ostvaruje golemi promet.
No još od prvih većih proširenja ove zračne luke početkom osamdesetih prošlog stoljeća, sve je više građana pogođeno bukom zrakoplova pa su još 1981. u žestokim sukobima prosvjednika protiv proširenja aerodroma sa snagama reda čak i poginule dvije osobe. Ipak, aerodrom se sve više širio - posljednje proširenje je obuhvatilo vojni dio zračne luke kojeg je do tada koristilo američko ratno zrakoplovstvo, a trebalo je i izgraditi hangar za održavanje gigantskih zrakoplova tipa A-380. Ovom novom pistom od buke sa Frankfurta je pogođen čak i susjedni grad Mainz. Ipak, na okruglom stolu zainteresiranih strana je dogovoreno da će se zračna luka proširiti - ali da neće biti noćnih letova.
Obećanje - ludom radovanje
No to je obećanje zaboravljeno. Pokrajinska vlada Hessena je ipak izdala "iznimno" dopuštenje da i između ponoći i pet sati ujutro sedamnaest polijetanja ili slijetanja u Frankfurt. U sudskoj bici koja je izbila je prva sudska instanca već prošle jeseni poništila tu dozvolu pokrajinske vlade. No obzirom da je najviša sudska instanca, u sličnim sporovima oko aerodroma u Leipzigu i nove zračne luke u Berlinu, pokazala kako nije sklona potpunoj zabrani svih noćnih letova, pokrajina Hessen je uložila žalbu na tu zabranu pred najvišu sudsku instancu upravnog spora, pred Savezni upravni sud u Leipzigu.
Zato ne čudi golemo zanimanje za odluku suda i tamošnjih stanovnika, uprave zračne luke Frankfurt, zračnog prijevoznika Lufthanse kojem je tamo i sjedište, ali i pokrajinske vlade kojoj je ova zračna luka golem izvor prihoda i sa oko 70 tisuća zaposlenih i suradnika svih tvrtki vezanih za aerodrom, jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Ove srijede (4.4.) je odluka pala: potvrđuje se zabrana noćnih letova niže instance i poništavanje "iznimnog" dopuštenja kakvo je izdala pokrajinska vlada.
Stotine aviona u "rubnom" području
Štoviše, sud u Leipzigu je prihvatio mišljenje Ministarstva prometa gdje se ukazuje kako noćni počinak treba trajati osam, a ne samo pet sati i nalaže se pokrajinskoj vladi neka "provjeri" opravdanost letova i u takozvanim "rubnim" terminima rada zračne luke, od deset sati uvečer i između pet i šest sati ujutro. Jer kod takvog giganta kao što je aerodrom u Frankfurtu, samo u tom razdoblju sleti ili poleti 133 zrakoplova. Usporedbe radi, to je mnogo više nego što se zabilježi slijetanja u zračnoj luci Zagreb - tijekom čitavog dana!
Ali nade nekih stanovnika kako će sud u Leipzigu osporiti i planove proširenja zračne luke Frankfurt su se ipak izjalovile. Upravni sud ne vidi problema u proširenju, iako se do godine 2020. očekuje kako će oko zračne luke u Frankfurtu čak 280 tisuća ljudi živjetu u takozvanoj "dnevnoj zaštitnoj zoni 2". To znači područje u kojem je zakonski zabranjena gradnja škola, dječjih vrtića i svih institucija čiji bi štićenici bili ugroženi od sasvim očite buke. Sud tek "nalaže provjeru" postojećih planova i "preporuča" veću skrb za okolno stanovništvo.
"Pa gdje da sletimo?"
Fraport, tvrtka koja vodi zračnu luku u Frankfurtu, najviše je obradovao ovaj drugi dio odluke suda u Leipzigu i ističe kako je to značajan poticaj razvoju gospodarstva tog područja. Tvrtka Lufthansa je mnogo manje oduševljena odlukom suda, jer je prije svega pogođen ogranak Luftansa Cargo, prijevoz tereta ovog zračnog prijevoznika. Jer dok se putnici prevoze danju, noću se prije svega prevozi teret - i tu je Frankfurt ne treći, nego drugi u Europi, odmah iza Pariza.
Njemački zračni prijevoznik ukazuje kako i on - i čitavo njemačko gospodarstvo, jednostavno mora imati neku zračnu luku u koju će nesmetano prevoziti robu iz čitavog svijeta i u svako doba dana i noći. Ali - Njemačka je jednostavno previše gusto naseljena, osobito u područjima gdje postoje i mušterije za robu koju se isplati prevoziti i zrakom. A oni ne žele samo egzotično voće iz Afrike, svježu ribu iz Južne Amerike i elektroničke uređaje sa Dalekog istoka - nego i svoj noćni počinak.
Autor: A. Šubić (dpa)
Odg.ured: Željka Telišman