Obljetnica kazališta u Mostaru – zavijena u crno

Stanje u institucijama koje bi trebale njegovati kulturu i doprinositi životu kulture grada Mostara i cijele Hercegovine je katastrofalno. To je mišljenje mnogih građana Mostara, jedinog većeg grada u Bosni i Hercegovini koji danas nema niti bez kina. Prije rata je bilo nekoliko kino dvorana.

Crno platno simbol katastrofalnog stanja kazališta

Obzirom da gradsko vijeće i tamošnje nacionalne stranke već godinu dana ne uspijevaju postići dogovor niti o gradonačelniku, niti o bilo kojem problemu kojeg muči grad, tako su kao siročad ostala i Narodno pozorište Mostar i Hrvatsko narodno kazalište Mostar. Zgrada Narodnog pozorišta Mostar prekrivena je crnim platnom čime zaposleni žele skrenuti pažnju javnosti na žalosno stanje u kojem se nalaze. Ogorčeni su zbog godina nebrige gradskih vlasti i neredovitog financiranja, što ih je dovelo u težak položaj i praktično pred gašenje.

I to upravo u godini kada obilježava okruglu obljetnicu, šezdeset godina postojanja: "Umjesto da obljetnicu slavi u punom sjaju, kazalište je prisiljeno na ovaj način prosvjedovati zbog stanja u kojem se nalazi", objašnjava direktor NP Mostar Šerif Aljić. "Upravo zbog toga, u velikoj dvorani Narodnog pozorišta će se održati 'komemorativna sjednica' na kojoj ćemo se prisjetiti svega što je ovaj teatar prošao u svojih šezdeset godina. Nakon toga će se, konačno, ugasiti svjetla na pozornici, zatvoriti i velikim lancem zaključati vrata Narodnog pozorišta u Mostaru, a ključevi će biti predati 'gazdama', vlastima grada Mostara“, najavljuju u mostarskom Narodnom pozorištu.

Umjesto knjižare kladionica

"Mostar je u onom prijeratnom dobu bio grad opsjednut kazalištem s pet premijera godišnje, a sada je grad opsjednut ministarskim audijima, rođaklukom u svakom ministarstvu, pranjem novca, zaglupljivanjem mladih generacija i bez ijedne kazališne premijere u godini", misli Velimir Njirić Pšeničnik, glumac Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar.

Kada su u pitanju knjige, krajem prošle godine je zatvoren Klub prijatelja knjige "Škrinja", a tamo gdje je bila knjižara Matice hrvatske Mostar, danas je kladionica. Na stanje Narodne biblioteke Hercegovačko Neretvanskog kantona (HNK) je nedavno dvosatnim štrajkom upozorio nezavisni sindikat ove ustanove. Iako je kanton osnivač Narodne biblioteke, mjesečne dotacije su smanjenje za 12.000 maraka, a i taj je iznos u posljednja dva mjeseca smanjen na 7.100 maraka. Time se dovodi u pitanje sam rad biblioteke, koja je krovna i matična biblioteka u kantonu, a čije usluge koriste čitaoci iz cijelog Hercegovačko Neretvanskog kantona pa i šire i koja izrađuje CIP za knjige koje se tiskaju na području Hercegovine.

Jedini dojam: očaj!

"Kompletna situacija je očajna", kaže Mira Pehar direktorica Narodne biblioteke kantona. "Od donacija kupujemo opremu i namještaj i sve. Knjige su nam sve od donacija, jedino su nam plaće iz budžeta, a sad su i plaće smanjene. Situacija je grozna. U odnosu na siječanj naša mjesečna dotacija je smanjena za 53%“, kaže Pehar.

S druge strane, voditelj Omladinskog kulturnog centra Abrašević Husein Oručević tvrdi da novaca ima i da se troši, ali je veliko pitanje na što jer se građanima Mostara, umjesto kulture podvaljuje sve i svašta. "Mi nemamo niti jedne predstave, niti jednog ozbiljnog filma, malo bendova... U zadnjih 13 do 15 godina potrošeno je preko 40 miliona maraka na kulturne institucije, a dobili smo jedno veliko ništa!" – tvrdi Oručević.

Vlada Hercegovačko Neretvanskog kantona je nakon niza prosvjeda sindikata institucija kulture obećala da, u novom rebalansu budžeta koji bi trebao uslijediti sredinom listopada, njihovi izdaci neće biti smanjivani. Do tada većina institucija kulture u Mostaru svoja vrata drži zatvorenim za građane, a njihovi zaposlenici čekaju odluke kantonalnih i gradskih vlasti.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ur.: A. Šubić