Obljetnica sarajevskog atentata

Franjo Ferdinand je inspicirao jednu vojnu vježbu u Bosni a nakon toga, na Vidovdan 28. lipnja posjetio Sarajevo. Za veæinu Srba to je bila provokacija. Na Vidovdan 1389. je, naime, srpska vojska poražena na Kosovu èime je poèela 500 godišnja vladavina Turaka na Balkanu. Franjo Ferdinand je s raznih strana upozoravan da toga dana neputuje u Sarajevo. Austrijska tajna služba je raspolagala informacijama da njemu i supruzi prijeti opasnost. Ali, Franjo Ferdindand se nije obazirao.

Tim više iznenaðuje da su mjere sigurnosti povodom posjeta bile slabe. I berlinski povjesnièar Holm Sundhausen ima više pitanja nego odgovora.

”Tu je s jedne strane izbor prijestolonasljednikovog posjeta Sarajevu 28. lipnja. Onda pitanje, nije li bilo nekoliko upozorenja, i od strane srpske vlade. Je li se time doista ozbiljno pozabavilo. Je li prilikom posjeta prijestolonasljednika Sarajevu bilo i teških propusta u pripremi, glede sigurnosnih pitanja?”

Gavrilo Princip i drugi atentatori pripadali su organizaciji Mlada Bosna. Èlanovi te organizacije su bili mladi srpski, hrvatski i bosansko-muslimanski uèenici, studenti, pisci, meðu njima i kasniji dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andriæ. Oni su se oduševljavali idejom nacionalnog osloboðenja južnih Slavena koji su živjeli u Austrougarskoj monarhiji i Osmanskom carstvu.

Njima je politika Srbije prema Austro-Ugarskoj bila previše popustljiva. Ali, veze s Beogradom nisu prestajale kao ni veze s tajnom organizacijom ”Crna ruka”. Srpski nacionalisti su se pobrinuli da trojica atentatora dobiju poduku u rukovanju oružjem.

Kad je izvanredni vlak s prijestolonasljednikom stigao na sarajevski kolodvor pozdravile su ga stotine ljudi. Istodobno su u mnoštvu sedmorica atentatora èekala svoju šansu. Franjo Ferdinand i supruga Sofija sjeli su u jednu otvorenu koèiju, kolona je krenula od kolodvora prema gradskoj vijeænici. Prvi pokušaj atentata ruènom granatom koji je izveo Nedeljko Èabrinoviæ nije uspio.

Kolona vozila je nastavila prema gradkoj vijeænici gdje je Franju Ferdinanda pozdravio gradonaèelnik, ali ozraèje je bilo loše. Prilikom povratka kolona vozila je krenula putem koji je bio i planiran, a to je bila šansa za Gavrila Principa koji se našao na dva metra od prijetolonasljednika. Izvadio je revolver i ispalio dva hica. Oba su bila smrtonosna.

Mjesec dana kasnije Austrougrska, koja je imala potporu Njemaèke, objavila je Srbiji rat. Srbiju je podržavala Rusija koja se mogla pouzdati u pomoæ Francuske i Velike Britanije. Poèeo je Prvi svjetski rat. (Miodrag Šoriæ)