Obrana tvrdi kako tužiteljstvo nema dokaze

"Dok sam jučer ovdje slušao što govori optužba, upalo mi je u oči ono što optužba nije rekla, a to je da nije bilo nikakvih deportacija kada je započela Oluja 4. kolovoza 1995." rekao je Greg Kehoe, ističući da prvog dana operacije Oluja nije bilo prekomjernog granatiranja Knina. Naglasio je da ga nije smetalo što je tužiteljstvo jučer reklo, nego ono što nije reklo. Tužiteljstvo je spomenulo prekomjerno granatiranje, ali nije reklo da nije bilo deportacija kada je počela akcija Oluja i da je RSK uvijek planirala ukloniti svoje ljude. Sigurno da nije bilo prekomjernog grantiranja Knina, a to se zna iz praktičnih razloga. Jedan od njih je što je UN-ov promatrač vidio da toga nije bilo, a tužiteljstvo ga je potom povuklo s liste svjedoka, rekao je Kehoe. On je podsjetio da se Hrvatska na početku rata morala suočiti s jednom od najjačih vojski u Europi, predvođenoj zločincima poput Martića, Karadžića i Mladića.

Prikazane snimke usporebe razaranja Vukovara i Knina

Svoje iznošenje obrana Gotovine popratila je isječcima iz BBC-ova dokumentarnog serijala "Dva sata od Londona" u kojem je prikazan niz događaja koji su obilježili ratne godine u Hrvatskoj, uključujući i rušenje Vukovara. Sudac Alphons Orie isječak je okarakterizirao kao „novinarski uradak". Dodao je da je sudskom vijeću povijest sukoba u bivšoj Jugoslaviji dobro poznata te kako bi se obrana trebala fokusirati na činjenice iz optužnice.

Nakon što mu je Kehoe objasnio i pokazao usporedne snimke izgleda Vukovara nakon granatiranja 1991. i Knina nakon Oluje 1995., sudac Orie je rekao da razumije zašto je film prikazan kao dokazni materijal. Obrana generala Gotovine tim filmom želi pobiti navode tužiteljstva o prekomjernom granatiranju Knina u akciji Oluja.

Kosovo 1999. i Hrvatska nakon Oluje 1995.

U nastavku je odvjetnik Luka Mišetić među ostalim najavio uporedbu stanja na Kosovu 1999. kada su na to područje ušle snage NATO saveza i UN-a te stanja u Hrvatskoj na području koje je vraćeno pod vlast Republike Hrvatske. Ukazao je da nitko iz hrvatskog vrha nikada od Gotovine nakon akcije Oluja nije tražio pojašnjenja ili pomoć, pa Gotovina od 11.do 16. kolovoza odlazi na odmor, a nakon toga u Bosnu kako bi nastavio vojne operacije. Mišetić je prikazao kako su hrvatske vlasti na reintegrirana područja ušla ne samo s policijom već je uspostavljena i pravosudna vlast, dok je vojna policija izvjestila i vodila evidenciju o incidentima na spomenutim područjima.

“Činjenica da hrvatske vlasti u tome nisu bile efikasne ne znači da su imale zločinačku namjeru”, rekao je odvjetnik Mišetić i na kraju zaključio: “Mi trvrdimo u zaključku da ćete na kraju dokaznog postupka zaključiti da nema dokaza i da ćete odbaciti optužbu u skladu s pravilom 98 bis”. Sutra se pred sudom pojavljuje i prvi svjedok tužiteljstva.