281209 Strukturwandel Ruhrgebiet
1. siječnja 2010
Nigdje drugdje u Njemačkoj kao u Rurskoj oblasti, kojoj između ostalih pripadaju i gradovi poput Essena, Duisburga, Bochuma ili Gelsenkirchena, ne živi toliko puno ljudi na tako malom prostoru. Povijesno gledano je razvoj Rurske oblasti u megalopolis usko povezan s razvojem rudarstva i industrije čelika tijekon 19. i 20. stoljeća. Ali otkako su se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća zbog jeftine konkurencije iz drugih zemalja obje te industrijske grane našle u krizi, Rurska oblast doživljava proces duboke strukturne transformacije. Dolazi do orijentacije ka novim tehnologijama s jedne strane i širenja uslužnih djelatnosti s druge. A mnogi raniji rudnici i čeličane pretvoreni su u kulturna središta i muzeje.
Klišei o Rurskoj oblasti su još uvijek prisutni u mnogim glavama - kako ljudi izvan Njemačke, tako i onih u zemlji. Mnogima i danas Rurska oblast vrijedi za simbol Njemačke kao klasične industrijske velesile, pred očima se pojavljuju slike dimnjaka visokih peći, velikih industrijskih pogona brojnih rudnika i željezara u vlasništvu porodica Krupp ili Thyssen ili siva i prljava radnička naselja. Desetljećima je tu zrak bio toliko prljav da su ljudi izbjegavali izlaziti na ulicu u bijelim košuljama, a rublje koje bi se sušilo na balkonu bilo je potom prljavije nego prije pranja. Dugo vremena je Ruhr bio kako središte njemačkog kapitalizma tako i njemačkog radničkog pokreta.
Od tvorničkih dimnjaka do tvornica kulture
Ali vremena su se promjenila - ti stari klišei više nemaju nikakvog temelja u stvarnosti. Regija je posljednjih desetljeća prošla temeljitu strukturnu transformaciju, neke promjene su vidljive već i na prvi pogled. Tako su i zrak i rijeke u Rurskoj oblasti u međuvremenu znatno pročišćeni, Dortmund važi za najzeleniji grad u Njemačkoj a izgrađeno je i više od 600 kilometara biciklističkih staza. Uz to Ruhr je postao i značajno kulturno središte u Njemačkoj, što bi sada u okviru Europske kulturne prijestolnice trebalo pokazati cijelom svijetu.
53 gradskoh općina koje sačinjavaju Rursku oblast planiraju realizirati 300 različitih projekata sa ukupno 2500 kulturnih manifestacija, objašnjava Asli Sevinidim, umjetnička direktorica Kulturne prijestolnice: "Kada pogledamo samo brojke, koliko imamo muzeja, koliko koncertnih dvorana, koliko kazališta - to je ogromno, po tome se mi možemo mjeriti s najvećim svjetskim metropolama. A s druge strane mi imamo sasvim poseban šarm, neki naš "flair". A tu je i sasvim posebna vrsta romantike: gdje vi inače imate mogućnost sjediti uz rijeku, pored vas na livadi pasu krave, a tamo u pozadini, u zalazećem suncu, ocrtava se silueta velikog tvorničkog dimnjaka. To je nešto sasvim drugačije i ja sam ponosna da to mogu drugima pokazati."
Od popularne do elitne umjetnosti
Jedan od velikih projekata koji će obuhvatiti čitavu Rursku oblast i koji na svojevrstan način pokušava povezati prošlost i budućnost te regije je projekt "Schachtzeichen" - označavanje rudarskih jama. Oko 400 velikih žutih balona ispunjenih helijom biti će pričvršćeno na 80 metara dugu užad i potom privezani uz nekadašne ulaze u rudničke jame. Kao divovske pridabače oni će označavati ono oko čega je čitav taj kraj nekoć oformljen.
Kulturna prijestolnoca Rurska oblast obraća se svim ljudima i želi privući sve ljude, bez obzira na njihovu dob, porijeklo ili socijalni status. Tako se s jedne strane planiraju brojne priredbe koje će privući mase, ali i mnoge druge, za svaki pojedinačni ukus, naglašava Oliver Scheytt, izvršni direktor Kulturne prijestolnice: "U nove zgrade su smjesteni slavni muzeji Folkwang i Ruhrmuseum, koji su i do sada bili turistički magneti. Ali tu je recimo sada i glazbeni ciklus posvećen Hansu-Werneru Henzeu, jednom od najvažnijih suvremenih skladatelja ne samu u Njemačkoj već u Europi. To je najveći glazbeni ciklus posvećen jednom živom kompozitoru."
Ideju o formiranju kulturne prijestolnice Europe pokrenula je još 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture, pjevačica Melina Mercouri, a posljednjih šest godina se određuju dva grada istovremeno, ove godine čak tri. Namjera je ne samo istaći kulturnu ponudu nekog grada, već i potaći razvoj infrastrukture - organiziranje kulturne prijestolnice sve više poprima obilježja male kulturne olimpijade, ukupan proračun Rurske oblasti za projekt kulturne prijestolnice iznosi 65 milijuna eura.
Autor: Sola Hülsweg / Z.Arbutina
Odg. ur.: Snježana Kobešćak