171011 Piraterie Somalien Atalanta
19. listopada 2011
Iako su pred istočnom obalom Afrike raspoređeni deseci vojnih brodova međunarodnih snaga, broj gusarskih napada na trgovačke brodove u stalnom je porastu. I misija Europske unije Atalanta, kojoj trenutno predsjeda Njemačka, je protiv toga nemoćna. Somalski gusari sve su bolje i bolje opremljeni a svoju su djelatnost sada prebacili i na kopno. Nakon otmice nekoliko turista i djelatnika humanitarnih organizacija sa svog teritorija u borbu protiv kopnenih i pomorskih gusara sada se uključila i Kenija, čije postrojbe su početkom tjedna (17.10.) prodrle na područje Somalije.
Kap koja je prelila čašu
Kenija se, prema riječima svog državnog vrha, odlučila na vojnu akciju protiv pripadnika Al Šabab, paravojnih snaga koje djeluju na području Somalije, nakon otmice dviju španjolskih djelatnica humantiranih organizacija koje se se u kenijsko-somalijskom pograničnom području brinule za izbjeglice. Vlasti u Nairobiju se nadaju da će preuzmanjem kontrole nad dijelovima Somalije uz granicu s Kenijom ublažiti napade na međunarodne humanitarce. "Al Šabab milicija od 2009. provocira Keniju. Oteli su mnoge građane, nekoliko su puta čak i napali naše vojnike. To je kap koja je prelila čašu. Na nama leži da te napade zaustavimo i više ne možemo samo sjediti i gledati kako prijeti našoj zemlji", objašnjava kenijski ministar obrane Jusuf Haji.
Smrt za turizam
No Keniju, koja živi od turizma, mnogo više pogađaju ciljane otmice gusara koji djeluju s mora. Cilj njihovih iznenadnih napada na kenijske turističke centre na obali su zapadni turisti. Najnovije žrtve otmice su jedna britanska i jedna francuska državljanka. Takvi slučajevi predstavljaju smrt za turističku industriju od koje Kenija najvećim dijelom i živi. Pored sigurnosnih tu su dakle i gospodarski razlozi kenijske vojne reakcije.
"Kenija je sada bijesna jer je u opasnost doveden turizam, jedna od okosnica gospodarstva u toj zemlji. Kenija si ne može dozvoliti da se o njoj stvori slika slabe države koja nije u stanju braniti svoj teritorijalni integritet i jamčiti za sigurnost turista", smatra Ambrose Ata Asamoah sa Instituta za sigurnosna istraživanja u Nairobiju.
No borba protiv neprijatelja koji udara s kopna i mora je teška i bezizgledna. Usprkos vojnoj prisutnosti Zapada, gusari su samo u prvoj polovici ove godine napali 160 brodova. Trenutni komandant misije Atalanta, Buster Howes upozorava na činjenicu da gusari po najnovijem napadaju daleko od obale, što znači da raspolažu modernijom i boljom opremom: "Opasnost od gusara je sve veća. Oni investiraju ogromne svote od otkupa otetih brodova kako bi poboljšali svoju opremu".
Sve agresivniji
Prema nekim procjenama, gusari su samo prošle godine "utržili" više od 240 milijuna dolara. Vremena kada se u napade na brodove odlazilo u jednostavnim ribarskim čamcima s jednostavnim naoružanjem su stvar prošlosti. Gusarska plovila sada su opskrbljena GPS sustavima i najmodernijim naoružanjem. Na kopnu su gusari i pripadnici islamskih Al Šabab postrojbi toliko isprepleteni da se često ne vidi razlika između ovih dviju grupacija. Sigurno je to da Al Šabab profitira od gusarstva a promatrači procjenjuju da sve češće i sami sudjeluju u napadima. "Upalo nam je u oči da su gusari sve agresivniji. Za to postoje mnogi razlozi ali najvažniji je taj da se sve rjeđe radi o bivšim ribarima koji su prešli u gusare. Sve je više boraca koji su iz unutrašnjosti Somalije došli do obale", zaključuje Allan Cole iz antigusarskog programa Ujedinjenih naroda. Brodari na ovakav razvoj situacije reagiraju dodatnim sigurnosnim mjerama poput ugradnje sigurnosnih kabina za posadu uz istodobno blokiranje komandi broda što je već nekoliko puta urodilo plodom. Na mnogim trgovačkim brodovima se osim toga u posljednje vrijeme nalazi i naoružana pratnja. Samo u Velikoj Britaniji je u međuvremenu registrirano više od 100 poduzeća koja su se specijalizirala za tu vrstu zaštitarstva.
Kako vrijeme odmiče sve je jasnije da mjere međunarodne zajednice ne pomažu: Somalija je bila i ostaje leglo kriminalnih bandi koje pored morskog prometa u posljednje vrijeme ne pošteđuju ni kopnene susjede.
Autori: Antje Diekhans/ Amina Bendrif/ Nenad Kreizer
Odg. ur.: Snježana Kobešćak