Osniva se Dokumentacijski centar o progonima
19. ožujka 2008
Između 12 i 14 milijuna Nijemaca moralo je u vihoru Drugoga svjetskog rata napustiti svoja ognjišta. Golemi broj njih protjeran je iz domova u današnjoj Poljskoj i Češkoj. Da pripadaju narodu koji je skrivio nacizam, holokaust i silna razaranja, njihovu kob ne čini manje tragičnom. Pa ipak su zahtjevi Saveza njemačkih prognanika da se njihova sudbina javno obilježi na dostojan način iz obzira prema istočnoeuropskim susjedima godinama bili jedno od najosjetljivijih političkih pitanja. Danas (19.3.) je tome došao kraj. Kabinet je na redovnoj sjednici u Berlinu usvojio prijedlog za osnutak i koncepciju Dokumentacijskog centra o progonima.
Godinama je utjecajni Savez njemačkih prognanika zahtijevao osnutak Memorijalnog centra o izgnanstvima kao priznanje za pretrpljene boli i čin osude progonstva. Da će takozvanim "vidljivim znakom" ukazati na nepravdu nanesenu njemačkim prognanicima, vladajuće stranke su zacrtale i u koalicijskom ugovoru. "Savezna vlada priznaje obvezu društvenog i povijesnog suočavanja s prisilnim raseljavanjem, bijegom i progonima", izjavila je svojedobno kancelarka Angela Merkel.
Berlin raspršio bojazni Poljaka
Naziv i koncepcija tog projekta dugo su namjerno bili uopćeni. Razlog je bio žestoki otpor istočnih susjeda, osobito Poljaka, zbog bojazni od stiliziranja Nijemaca u žrtve nacističke diktature. Do obrata je došlo tek nakon pada nacionalno-konzervativne vlade u Varšavi. Novi premijer Donald Tusk prihvatio je nedavno uvjeravanja kancelarke da "ovaj projekt nema namjeru ni na koji način relativirati uzrok i posljedice Drugoga svjetskog rata." Put za njegovu realizaciju je bio otvoren.
Dokumentacijski centar o protjerivanjima bit će smješten u zasebnoj zgradi u središtu Berlina pod okriljem Njemačkog povijesnog muzeja. Stalna će izložba biti posvećena bijegu i progonima u Njemačkoj i Europi od Drugog svjetskog rata do danas, pa tako i događajima na tlu bivše Jugoslavije. "Želimo obuhvatiti i aktualne primjere progona do kojeg, na žalost, još uvijek dolazi posvuda na svijetu", ističe savezni ministar za kulturu Bernd Neumann. No, u središtu će se ipak naći životne priče prognanih Nijemaca.
Ni jedna odluka mimo prognanika?
Težište će biti na prikazu sudbine pojedinaca. Planirane su i prateće izložbe, publikacije i znanstveni skupovi. Upravu će činiti predstavnici parlamenta, vlade, različitih društvenih skupina, ali i Saveza prognanika. Kakva će uloga pritom dopasti njegovu u Poljskoj omraženu čelnicu Eriku Steinbach, još nije jasno. Ona, pak, poručuje: "Neću se odreći zastupničkog mandata u Bundestagu da bih postala direktorica muzeja, ali naravno da želimo sudjelovati u donošenju odluka te ustanove."
U znanstvenom će odboru biti zastupljeni i strani stručnjaci, naročito iz susjednih zemalja. Uređenje centra o trošku države će koštati tridesetak, dok će godišnji proračun iznositi dva i pol milijuna eura. Odluka vlade o osnutku Dokumentacijskog centra o protjerivanju među političarima u Njemačkoj posvuda nailazi na pozitivan odjek. Samo se sporadično ukazuje na nerazjašnjenu buduću ulogu Saveza njemačkih prognanika u projektu. Ustraje li njegova čelnica na funkciji u sklopu nove ustanove, između Berlina i Varšave bi opet moglo doći do napetosti.