Otpor politici EU-a iz Poljske?
Bila je to uvjerljiva pobjeda nacionalno-konzervativne strane Jaroslawa Kaczynskog Pravo i pravda (PiS) i njezine kandidatkinje za premijersku funkciju Beate Szydlo. Građanska platforma (PO) premijerke Ewe Kopacz morala se zadovoljiti drugim mjestom. Ako budu potvrđeni privremeni rezultati izbora Poljskom će prvi put od stjecanja neovisnosti vladati jedna jedina stranka.
Pri tome su birači okrenuli leđa stranci koja je Poljsku sigurno izvela iz financijske krize i postigla solidan gospodarski rast. Za to ima puno razloga. Veliki broj stanovnika sivih predgrađa i sela u provinciji očito nije imao puno koristi od dobrih gospodarskih rezultata. Osim toga, odlazak osnivača Građanske platforme i dugogodišnjeg premijera Donalda Tuska u Bruxelles značio je da je stranka u Poljskoj ostala bez jednog briljantnog političara.
Pored prirodne istrošenosti vladajuće koalicije prošle godine je izbila i afera koja je otkrila aroganciju i prostački rječnik političara Građanske platforme u otmjenim varšavskim restoranima. Marljiva, ali blijeda Tuskova nasljednica na premijerskoj funkciji Ewa Kopacz nije se mogla uspješno suprotstavi trendu koji je ta afera pokrenula. S druge strane, majstor političkog taktiziranja Jaroslaw Kaczynski stekao je odlučujuće bodove dobro vođenom predizbornom kampanjom i obećanjima da će popraviti socijalnu situaciju građana.
Kaczynski vuče konce
Slično kao na predsjedničkim izborima održanim ljetos, na kojima je pobijedio dotada malo poznati kandidat PiS-a Andrzej Duda, i na ovim izborima je Kaczynski vukao konce iz pozadine. Prema već oprobanom receptu i sada je ubacio u igru novo lice - energičnu i narodu blisku Beatu Szydlo. Demonstrativna bliskost s utjecajnom katoličkom crkvom i patriotska retorika osigurali su Kaczyinskom i Szydlovoj podršku biskupa i time i četiri milijuna konzervativnih katolika. Osim toga, poljska mladež, za razliku od većine zapadnih zemalja, gaji velike simpatije za konzervativce. U starosnoj skupini između 18 i 29 godina, gotovo da nema simpatizera ljevičara; za nju je PiS uvjerljivo na prvom, dok je liberalna Građanska platforma tek na četvrtom mjestu.
Budimpešta u Varšavi?
PiS kao jedina stranka na vlasti, kao i konzervativni predsjednik države, mogli bi imati dalekosežne posljedice za Europu. Jaroslaw Kaczyinski ne krije da se divi mađarskom premijeru Orbanu. Varšava će, kao i Budimpešta, zauzeti tvrd kurs prema izbjeglicama. A premijer Velike Britanije David Cameron bi u euroskeptičaru Kaczyinskom mogao naći saveznika.
Vlada Beate Szydlo s Kaczynskim u pozadini će se na međunarodnom planu žestoko boriti za poljske interese. Malo je vjerojatno da će praviti kompromise, na primjer, na planu energetske politike. Ukoliko PiS zaista održi svoja skupa socijalna obećanja, Poljska bi mogla krenuti putem koji dugoročno vodi u grčke prilike.
I Bruxelles i Berlin bi s novom poljskom vladom mogli imati poteškoća. Tu će sigurno biti razlika u ophođenju prema Rusiji. Nova vlada u Varšavi će se zalagati za trajno stacioniranje velikih postrojba NATO-a u Poljskoj. Proturuska retorika će se pojačati i ionako loši poljsko-ruski odnosi će postati još gori. Europa potresena krizama bi se mogla naći pred novim problemom.