Packe članicama, pohvale Hrvatskoj

Vijeće ministara financija je jedini od ukupno devet takve vrste na kojem Hrvatska sudjeluje kao punopravna članica. Sastanak je održan u okviru 27 plus tri kandidatske zemlje. Pretpristupni ekonomski program Hrvatske dobro je ocijenjen i Hrvatska je time zadovoljna, riječi su hrvatskog ministra financija Ivana Šukera: "Projekcije za Hrvatsku su u nekakvoj zlatnoj sredini i ono što je vrlo bitno za iduću godinu, prema projekcijama Komisije se predviđa oporavak. Nakon ocjena MMF-a i Svjetske banke mislim da je ovo definitino potvrda da je hrvatska fiskalna i monetarna politika posljednjih godina išla u pravom smjeru“.

Na pitanje, zašto se razlikuju procjene Zagreba i Europske komisije, hrvatski ministar objašnjava kako je "Europska komisija napravila projekcije u zadnjih tjedna dana, a naše zadnje projekcije na temelju kojih je rađen rebalans državnog proračuna napravljen je krajem veljače početkom ožujka. Projekcija središnje banke je bila kako će pad gospodarske aktivnosti ove godine u odnosu na prošlu godinu iznositi 1,9 posto. Mi smo radili rebalans proračuna na dva posto. Što će se događati ubuduće, mi ćemo obzirom na situaciju napraviti rebalans proračuna“.

20 članica Unije imaju deficit iznad tri posto mastriških kriterija

"Za rebalans proračuna treba određeno vrijeme i pitanje je što će biti nakon mjesec ili dva dana. Mi u ovom trenutku držimo maksimalno pod kontrolom potrošnju državnog proračuna. Hrvatska u ovom trenutku ima jedan od najnižih deficita državnog proračuna u Europi. 20 od 27 članica EU-a ima već u ovom trenutku deficit iznad mastriških kriterija od tri posto. Udio hrvatske potrošnje je gotovo dvostruko manji nego što je to slučaj kod nekih članica Unije“, kaže Šuker. Po njegovom mišljenju, svi pokazatelji ukazuju na to da Hrvatska ima još dovoljno manevarskog prostora da u datom momentu može reagirati i može promijeniti određene stvari: "Sigurno je da s time nećemo ugroziti niti svoju makroekonomsku stabilnost niti dobre makroekonomske pokazatelje koje u ovom trenutku imamo“.

Šuker: Hrvatskoj ne prijeti mađarizacija

Zbog velikih dugova koje Hrvatska vraća pod deviznom klauzulom, DW je postavio ministru pitanje da li Hrvatskoj prijeti stanje kao u Mađarskoj. Ali hrvatski ministar nipošto ne misli tako: "Hrvatskoj ne treba stand-by aranžman, Hrvatska ima stabilan bankarski i financijski sektor, a to je potvrđeno i na ovoj sjednici ECOFIN-a i sastanku ministara i guvernera narodnih banaka“.

„Imamo pozitivne ocjene Svjetske banke, MMF-a, a dobili smo pozitivne ocjene od Europske komisije. Prema tome, ne znam od kuda bi mogli izvući ovakve prognoze katastrofe koje naprosto ne stoje“.

Strani novinari: Zašto su trgovine nedjeljom u Dubrovniku zatvorene?

Pojedini kolege strani novinari boravili su proteklog vikedna u Dubrovniku i bili su iznenađeni kako su sve trgovine u nedjelju bile zatvorene. Ministar nije htio previše objašavati: "Mislim da oko rada nedjeljom je puno toga rečeno. Zakon je takav, Hrvatska se odlučila na tako nešto, a to imaju i neke druge turističke zemlje u Europi. Prema tome uz ono sve što je do sada rečeno mislim da nije potrebno davati nekakav drugi komentar“.

Ministra Šukera je u Bruxellesu pratio državni tajnik Zdravko Marić, dok je Hrvatsku narodnu banku predstavljao zamjenik guvernera Boris Vujčić. Na marginama sastanka ministara, ministar Šuker sastao se i bilateralno sa svojom dvojicom kolega, povjerenikom Almunijom i povjerenikom Kovácsom. Povjerenik Almunia iskazao je veliki interes za sadašnju gospodarsku situaciju i perspektivu Hrvatske. Razgovaralo se o poduzetim mjerama i njihovim učincima, ali i o provedbi pojedinih antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske. S povjerenikom Kovácsom razgovaralo se o daljnjim koracima u usklađivanju poreznog zakonodavstva Hrvatske s onim u Europi. Povjerenik je pozdravio postignuti napredak na ovom području, kao i ispunjenje uvjeta za otvaranje poglavlja, te istaknuo da je u nadolazećem razdoblju potrebno uložiti dodatni napor na području poreza na dodanu vrijednost i trošarina.

Europska unija udvostručila krizni fond potpore

Krizi fond Europske unije za potporu članica koje se nalaze u financijskim problemima udvostručen je na kreditni okvir od 50 milijarda eura. Fond je još u prosincu povećan na 25 milijarda eura. Europska unija novcem iz fonda može za članice koje imaju probleme s financiranjem pomoći da dobiju kredite s povoljnim kamatama na tržištu kapitala Do sada je iz fonda pomoć dobila Mađarska u visini od 6,5 milijarda eura, Latvija 3,1 milijardu eura i Rumunjska pet milijarda eura.

Autor: Alen Legović, Bruxelles