Penzioneri aktivniji no ikad

Sve više umirovljenika kreće u nove, nepoznate pothvate kao što je dobrovoljno sudjelovanje u socijalnim projektima za svoje sugrađane. U posljednjih deset godina udio umirovljenika koji se bave dobrovoljnim radom uvelike se povećao. Trenutačno više od trećine pripadnika ove dobne skupine volontira. Stručnjaci smatraju da bi ih moglo i trebalo biti puno više. Što je veće zaduženje države i što je društvena mreža poroznija to je veća potreba za socijalnim angažmanom.

Neizostavna karika modernog društva

Dobrovoljni rad ponovno je "in" posebice kod onih koji nakon odlaska u mirovinu ne žele mirovati, već žele podijeliti svoje životno iskustvo, svoje vještine i znanje s drugima. Zaštita prirode ili životinja, zaštita prava djece, pomoć siromašnim obiteljima ili briga o starijim, nemoćnim osobama: volontiranje ili bolje rečeno društveni angažman već je danas neizostavna karika u funkcioniranju modernog društva. Profesor Hans Fleisch smatra da će, imajući na umu demografske promjene, dobrovoljni rad u budućnosti doživjeti pravu eksploziju. Glavni tajnik Saveza njemačkih zaklada zadovoljan je porastom broja volontera među starijom populacijom i razmišlja o osnivanju zaklade koja bi poticala spremnost na pomoć bližnjemu.

"Mi ne starimo, nego dulje ostajemo mlađi."

"Mi ne starimo, nego dulje ostajemo mlađi. Socijalni angažman ima blagotvorne učinke na stanje duha i tijela te volontere starije od 60 godina održava u dobroj formi. Činite nešto za sebe, a s druge strane postoji društvena potreba da oni koji imaju vremena pomognu drugima i preuzmu više obaveza u društvu. Na taj način možemo sačuvati povezanost i razinu kulture, društva itd.", objasnio je jedan stariji volonter.

Broj građanskih inicijativa raste svakodnevno, što pokazuje da angažman sudionika nakon godina uspješnog rada ne zamire već raste. U proteklih deset godina uvelike se povećao broj umirovljenika koji sudjeluju u raznim građanskim inicijativama. Trenutačno dobrovoljni rad okuplja više od trećine pripadnika te dobne skupine. Sociolozi smatraju da je od posebnog značaja angažman umirovljenika u neposrednom susjedstvu. Mnogi volonteri žele pomagati u konkretnim problemima svoje zajednice, svog mjesta, svog susjedstva, žele vidjeti plodove svog rada. Profesor i liječnik socijalne medicine Klaus Dörner upotrijebio je ovdje pojam trećeg socijalnog prostora. Pod tim pojmom podrazumijeva mješavinu prvog, strogo privatnog, i drugog, javnog socijalnog prostora. Profesor Dörner je siguran: "danas ne postoje samo dva socijalna prostora, dakle privatni i javni, s kojima smo i sami odrasli. Djeca i dalje poznaju samo ta dva socijalna prostora i ne znaju da postoji i treći koji okuplja gradske četvrti ili seoske zajednice. To je naime jedini prostor zadužen za opće dobro i odgovoran je za procese integracije u društvu."

Ključnu ulogu pritom će dobiti klasične socijalne institucije poput karitativnih organizacija, staračkih domova, građanskih ureda, socijalnih trgovina ili crkvenih zajednica u pojedinim gradskim četvrtima. Te će institucije sve više postajati posrednici i svojevrsne burze kontakata uz čiju će se pomoć brzo i bez puno papirologije pronalaziti dobrovoljci i oni kojima je njihova pomoć potrebna.

Autor: Peter Kolakowski / Ana Kontrec

Odg.ured: Željka Telišman